Nova studija izraelskih znanstvenika pokazala je da onečišćenje zraka, posebno ono koje uzrokuju ispušni plinovi automobila i koje stvaraju velike tvornice, može utjecati na znatan porast stope autizma među djecom, a tomu pridonosi i majčina izloženost zagađenju u vrijeme trudnoće.

“Posebno je zabrinjavajuće otkriće da manje čestice, posebice fine čestice – PM2,5 kao i dušikov oksid, koji nastaju za vrijeme izgaranja goriva, uspijevaju putem majčinog organizma doći do posteljice u trudnoći i utjecati na razvoj mozga fetusa”, tvrde znanstvenici čiji je rad na tu temu u studenome objavljen u medicinskom časopisu Brain Medicine.

Izloženost trudnica zagađenom zraku negativno utječe na imunosni sustav majke, a u posebnoj su opasnosti trudnice i djeca u regijama s iznimno velikim onečišćenjem zraka, kažu znanstvenici te pozivaju na poduzimanje odgovarajućih mjera koje će trudnice zaštititi od ove opasnosti. 

“Različite vrste neuroloških poremećaja, među kojima je i poremećaj iz autističnog spektra, mogu se povezati s ovim faktorom zagađenja okoliša”, rekao je glavni autor studije, Haitham Amal s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.

“Čini se da je vrijeme izlaganja dušikovom oksidu ključno, jer izloženost spomenutim zagađivačima u trudnoći i u ranom postnatalnom razvoju djeteta predstavlja znatan rizik za razvoj autističnih poremećaja (ASD) s obzirom na to da se radi o ključnom dijelu neurorazvojnog procesa”, pojasnio je Amal, dodavši da pojedinci s genetskom predispozicijom za ASD mogu biti još osjetljiviji na štetne učinke izlaganja dušikovu oksidu.

Studijom su obuhvaćeni i ostali zagađivači zraka za koje je utvrđeno da povećavaju rizik od mogućeg razvoja autizma.

Autori studije upozoravaju da je jedan od njih i benzen koji se nalazi u ispušnim plinovima vozila, nastaje kao nusprodukt industrijskih procesa, a ima ga i u duhanskom dimu.

Istraživanja čiji su rezultati objavljeni prošle godine ukazuju na povezanost onečišćenja zraka i osjetljivosti novorođenčadi kada je posrijedi razvoj astme, cerebralne paralize i problema s mentalnim zdravljem kasnije u životu, dok se onečišćenje zraka u tom razdoblju povezuje i s porastom učestalosti bakterija otpornih na antibiotike.