Par je bio inspiriran švedskim eko-arhitektom Bengtom Varneom, koji je 1974. projektirao prvi staklenik pod nazivom Kuća prirode ili Naturhus.

Par iz Švedske izgradio je drvenu kuću unutar velikog staklenika. Ideja je bila grijati ih, ali i uzgajati vlastitu hranu tijekom cijele godine.

Charles Sacilloto i Marie Granmar izgradili su staklenik oko svoje kuće u Stockholmu, kako bi mjesto u kojem žive bilo toplo tijekom cijele godine, piše Zadovoljna.

“To je poput mjehura”, kaže Sacilloto o stakleniku.

Prosječna temperatura u Stockholmu, u Švedskoj, vani je oko -3 stupnja Celzijusa, međutim, unutar “balona” temperature dosežu i do 20 stupnjeva. Tko bi rekao da će postavljanje staklenika imati takav učinak? Stari krov kuće uklonjen je i pretvoren u osunčan dnevni boravak s ležaljkama, gdje obitelj može uživati ​​u sunčanju, čitanju knjiga ili igri sa djetetom.

Kuća još ima izolaciju i grijanje, jer kada temperature padnu ispod nule, kuća postaje hladna. Jedina razlika između tipične kuće i ove je ta što se grijanje ne pali tako često. Također, Charles i Marie mogu uzgajati vlastitu hranu, kao što su krastavci, grožđe, smokve, rajčice i začinsko bilje, čak i tijekom nordijske zime, kada u tipičnoj kući biljke ne bi preživjele.

Par je bio inspiriran švedskim eko-arhitektom Bengtom Varneom, koji je 1974. projektirao prvi staklenik pod nazivom Kuća prirode ili Naturhus.

Ova je obitelj isprva tražila praznu parcelu za izgradnju svog Naturhusa, no umjesto toga odlučila ga je sagraditi na temelju stare, male ljetne kuće u blizini Stockholma. Okružili su kuću staklenim pločama od 4 milimetra čija je ugradnja koštala oko 84.000 dolara i ostavili dovoljno prostora za vrt koji se obavija oko kuće. Kao što kaže Charles Sacchilotto, sigurno je živjeti u stakleniku.

“To je sigurnosno staklo.” Dakle, u principu se ne može slomiti. “Ako se to ikada dogodi, bit će razbijen u sitne komadiće kako nikome ne bi naškodio”, rekao je.

Osim toga, par je uspio preurediti vanjski dio svoje kuće sa svim novcem koji su uštedjeli prelaskom na solarnu energiju. Novu drvenu fasadu premazali su samo lanenim uljem, jer njihova kuća nije dolazila u dodir s kišom, snijegom i vjetrom.

Ova obitelj izuzetno je ekološki osviještena. Kompostiraju sav vrtni i kuhinjski otpad, te skupljaju kišnicu za potrebe kućanstva i zalijevanje biljaka. Charles, koji je inženjer, čak je redizajnirao kanalizacijski sustav kuće.

“Kanalizacija počinje s WC-om koji odvaja urin i koristi centrifuge, cisterne, cvjetnjake i vrtna jezerca za filtriranje vode i kompostiranje otpada”, objašnjava.