U ljetnim je mjesecima koža, bez obzira na dob, izložena brojnim nepovoljnim utjecajima okoline (sunce, morska voda, klor iz bazenske vode, vjetar...), a nisu rijetki ni ugrizi ili ubodi različitih insekata.
Simptomi se mogu kretati od bezazlena crvenila i svrbeža, do
velikih bolnih oteknuća, koja nerijetko zahtijevaju i medicinsku
pomoć.
No, na svu sreću, većina tih stanja ipak se smiri i prođe nakon
stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto uboda
insekta.
Pulsko područje poharala jesenja grinja
Ova je godina specifična po tome što su turiste na sjevernom
Jadranu iznenadile kožne reakcije na najezdu grinja. Izrazito
toplo i suho razdoblje razlog je što je populacija grinja
eksplodirala.
Jesenja grinja uzrokovala je nemale probleme na području Pule i
okolice, a zbog alergijskih su se reakcija mnogi građani i
turisti javili Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske
županije.
U Zavodu za javno zdravstvo potvrdili su da nije riječ o
stjenicama, oko kojih u zadnje vrijeme vlada fama. Jesenja vrsta
grinje živi u suhoj travi i suhom granju, pa kada slabo obuvene
ili bose osobe šetaju po njenom staništu, ličinke se zakače za
kožu i traže mjesto gdje se mogu ugnjezditi da bi se mogle početi
hraniti. Uglavnom se hrane mrtvim stanicama kože.
Reakcija na koži može se javiti i satima nakon boravka na takvom
području, najčešće se javlja noću kada grinja gmižući po tijelu
nalazi mjesto gdje je koža tanka i gdje se može ugnijezditi i
hraniti.
Pojedine osobe u Istri grinje su ovoga ljeta doslovce izgrizle s
20 do 50 uboda. Ugrizi mogu stvoriti crvenilo i svrbež, osobito
kod osjetljivijih osoba i djece. Na mjesta uboda treba nanijeti
protuupalnu kortikosteroidnu kremu i uzeti antihistaminik za
ublažavanje svrbeža.
Ubod grinje ne može proći za dan ili dva, da se potpuno povuku
promjene na koži nekada treba i do tri tjedna.
Zbog češanja i posljedičnih površinskih oštećenja kože, mjesta
uboda ili ugriza insekata podložna su prodoru bakterija, što može
rezultirati streptokoknom ili stafilokoknom infekcijom kože koju
se naziva impetigo (u narodu često poznata pod nazivom medene
kraste). Liječenje podrazumijeva lokalnu primjenu antibiotskih
masti, a u slučaju zahvaćenosti velikih površina i sistemsku
antibiotsku terapiju (na usta).
Osim grinja, građani i turisti našli su se na udaru i drugih
insekata – stjenica, pčela, stršljena, komaraca i buha.
Prva pomoć za smirenje svrbeža
Dermatolozi lako prepoznaju kakve promjene na koži izaziva ugriz
pojedinog insekta, jer su te promjene karakteristične. Kod uboda
buha nastaju mali sitni čvorići, crvenkaste boje, najčešće na
nogama, jer buhe skaču. Insekti se ne zadržavaju na čovjeku, ali
ubodu i otpuste u krv svoj otrov koji izaziva iritaciju i često
intenzivan svrbež, a može se razviti i prava alergijska reakcija.
Led, limun, pasta za zube (zbog mentola), ocat ili gel od aloe
vere prva su pomoć za smirenje svrbeža nakon uboda bilo kojeg
insekta. Najbolje je kod kuće imati neki antihistaminik u obliku
kreme ili gela kao što je Fenistil ili Synopen (prometazin).
Svrbež se povlači nakon jednoga do nekoliko dana. Međutim, kod
nekih osoba to ne pomaže pa treba pribjeći kortikosteroidnim
kremama, a nekada i tabletama. U slučaju težih reakcija potrebno
je potražiti hitnu liječničku pomoć.
Kako prepoznati ubod stjenice
Reakcije sitnih papulica mogu se pojaviti i nakon uboda stjenica.
Nekada se smatralo da su stjenice odraz prljavštine i dolaze samo
u prljavim prostorima i posteljini. Međutim, to nije istina.
Stjenice nisu tako rijetke i teško ih se riješiti kada se jednom
zavuku u kuću.
Ne prepoznaju se, brzo se razmnože i mogu napraviti velike
probleme. Nakon prespavane noći na određenom dijelu tijela pojavi
se linearni raspored tih sitnih prištića koji jako svrbe. Tada
treba posumnjati da se radi o sjenicama. Terapija je ista kao i
kod uboda ostalih insekata.
Oprez zbog krpelja
Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka,
koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa su
povremeno nametnici na životinjama (pticama i sisavcima), kojima
sišu krv, a iznimno i na čovjeku te pritom mogu prenositi
uzročnike zaraznih bolesti. Najbrojniji su u proljeće i rano
ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim
okolišnim uvjetima. Krpelju treba oko 12 sati da se zakači
za kožu. Nakon boravka u prirodi važno je skinuti sve sa sebe,
istuširati se i pregledati imate li nešto na sebi.
Ako već dođe do uboda krpelja, nakon nekoliko dana mogu se
pojaviti crvene fleke. Tada govorimo o Lyme boreliozi, bolesti
koja može dovesti do upale mozga. Izaziva je bakterija kojoj je
vektor krpelj. Ta životinjica može prenijeti i neke viruse koji
mogu izazvati upalu mozga i hemoragičnu groznicu (po život opasne
bolesti). Ako primijetite nekakve veće ružičaste fleke ili
plikove, obavezno treba otići obiteljskom liječniku koji će
propisati odgovarajući lijek i uputiti na vađenje krvi da se
potvrdi ili isključi Borelia.
Gljivične infekcije
Uz to što su izvor razonode, ljetna kupališta su i mjesta na
kojima možete pokupiti gljivičnu infekciju, koja zahvaća kožu
tabana ili nokte nogu. Infekcija gljivama zahtijeva dermatološku
obradu koja uključuje kulturu gljiva, za čiji rezultat treba
pričekati četrnaest dana, kada se na temelju nalaza u terapiju
uvode antimikotici, lokalno u obliku kreme i u obliku tableta na
usta.
Liječenje traje dva do tri tjedna na koži stopala, a na noktima
nogu od nekoliko mjeseci pa do godinu dana, što ovisi o stupnju
zahvaćenosti noktiju, vrsti gljive i ordiniranom lijeku.