Sci-Tech

plin i plazma

Astrofizičar Darije Maričić u emisiji Tajne svemira govorio o povećanoj aktivnosti sunca

Astrofizičar Darije Maričić u emisiji Tajne svemira govorio o povećanoj aktivnosti sunca
pixabay.com

Astrofizičar Darije Maričić u emisiji Tajne svemira kod naše Tee Blažević govorio je, između ostalog, o povećanoj aktivnosti sunca. Iako to mi ne vidimo, sunce se stalno mijenja. Sunce je uzavrelo more jedva obuzdane plazme.

Imamo nuklearne rekacije u kori, 15 milijuna stupnjeva u središtu, plazma ključa, eruptira u solarne baklje, koje imaju plamen na sve strane.

Sunčeve pjege su tamne mrlje na sunčevoj površini koje su ispunjene intenzivnim magnetnim poljima, mogu biti između 1600 i 160 000 km, formiraju se i nestaju. Koronalni izbačaji masa iz sunčeve korone – zona iznad sunca koja je 200 puta toplija od površine. Aktivnost sunca raste i opada.

Sunce ima 11-godišnje cikluse unutar kojih imamo periode male aktivnosti (solarni minimum) i solarne maksimum. Sunčeve pjege, solarne baklje i izbacivanja koronalne mase učestalija kad je sunčev maksimum. Tako je 50 puta vjerojatnije ćete vidjeti sunčevu baklju tijekom maksimuma u odnosu na minimum.

Utjecaj na klimu

Sada idemo prema razdoblju sunčeva maksimuma. Maričić je naveo što danas znamo o suncu i kako sunčevi ciklusi već sada utječu na naš život na Zemlji.

“Sunce je naša zvijezda koja je u svim narodima bila božanstvo. Svi životni procesi na Zemlji ovise o našem suncu, a proučavamo ga tek 400 godina i to je kratak period. No, znanstvenici su spoznali prekrasne stvar”, rekao je Maričić pa nastavio:

“Bitne stvari koje smo spoznali je da je ono kugla od plina i plazme, da je to užarena zvijezda, da ne samo da svijetli nego šalje velike količine plina i plazme, tj. ima sunčev vjetar.”

Osvrnuo se i na proces koji se naziva dinamo pri čemu se na površini sunca stvaraju “pojave kao što su sunčeve pjege, tamne tvorevine gdje izbija jako magnetsko polje koje ne dozvoljava da dođe do izjednačavanja temperature pa je temperatura u pjegama do 2000 stupnjeva Kelvina hladnije”.

“One nam govore, ne nužno, gdje će doći do izbačaja magnetskog polja u međuplanetarni postor, a pri tome se velike količine plina i plazme ponekad gibaju prema nama i dolazi do pojave polarne svjetlosti”, objasnio je ovaj astrofizičar.

Magnetski ciklus je pak puno dulji, navodi on. Dodaje da znanstvenici još ne znaju prencizno gdje će nastati sunčeve pjege.

“Što više pjega, to je sunce aktivnije. U ovih 400 godina koliko pratimo pjege, ne samo da sunce ima ciklus nego je imao i te minimume bez pjega pa tako imamo razdoblje kada 50-60 godina nije bilo niti jedne pjege. Za vrijeme toga došlo je do klimatskih promjena u Europi, zabilježene su vrlo hladne zime, Temza je bila zamrznuta u petom mjesecu i sl. Znamo da utječe na klimu i da je jako vezano”, objasnio je Maričić.

Posljedice moćne solarne oluje

Osvrnuo se i na to kakav utjecaj ima Carringtonov događaj, odnosno moćna solarna oluja, za koju ne znamo kad bi se mogla dogoditi. Maričić je naveo što bi se moglo dogoditi ako dođe do toga.

“Da Quebec ostane bez struje, ili sjever Norveške ili Švedske, može doći do pregorijevanja trafostanica, ali ne treba se bojati za zdravlje. To se već događalo. Morat ćemo naučiti živjeti s tim, kao i s potresima”, kazao je.

“Moguće da dođe do pregorijevanje satelita. Biološki efekti je da neke životinje mogu biti dezorijentirane, primjerice golubovi, dupini, kitovi…”, rekao je Maričić.

“Kad se dogodi erupcija sa sunca i sudari se sa zemljinom korom, dolazi do geomagnetske oluje, to je manja promjena nego kad tramvaj ispred vas prijeđe preko tračnice. To nije opasna promjena, ona postoji otkad je svijeta i vijeka”, istaknuo je astrofizičar.

Ali su zato astronauti oprezniji i moraju pažljivo pratiti aktivnosti sunca jer nisu zaštićeni Zemljinim magnetskim poljem, pa su dostupni toj radijiaciji. “Putovanje svemirom uopće nije bezazlena stvar. Primjerice, 60-ih kad su astronauti letjeli na Mjesec nisu bili svjesni da je sunce bilo u maximumu aktivnosti. Da se dogfodio jedan bljesak, sigurno bi stradali astronauti u letjelici.”

No, Maričić pojašnjava da danas imamo i svemirsku prognozu koja se bavi time kakvo je stanje u bliskom međuplanetarnom prostoru oko Zemlje.


Reci što misliš!