U tijeku je istraživački projekt u kojem će znanstvenici razviti nove računske metode za analizu i integraciju različitih vrsta podataka dostupnih iz postojeće skupine mlađih odraslih osoba, uključujući kontinuirana mjerenja razine glukoze, slike obroka, podatke o metabolomu, uzorke crijevne mikrobiote i još mnogo toga.

Stručnjaci se nadaju kako će novi model personalizirane prehrane jednog dana omogućiti ublažavanje simptoma upalnih bolesti.

Istraživači koriste podatke ispitanika iz prospektivnih studija o astmi u djetinjstvu provedenih u Danskoj. Iako je projekt usredotočen na astmu, očekuju kako bi se model mogao primijeniti na druga upalna stanja kao što su multipla skleroza, reumatoidni artritis, alergije i ekcemi.

Naime, ističu kako bi korisnici trebali samo navesti dob, tjelesnu visinu, tjelesnu masu, spol, kao i neke genetske informacije dobivene iz uzorka kose ili stolice, te bi potom bilo moguće stvoriti model personalizirane prehrane.

Stručnjaci u ovoj studiji promatraju način na koji tijelo probavlja hranu koristeći dvije različite metode. Prva metoda uključuje standardiziranu studiju u kojoj je primijenjena metabolomika.

Metabolički parametri izmjereni su u laboratoriju, a ispitanici moraju izbjegavati bilo kakvu tjelesnu aktivnost koja bi mogla doprinijeti brzini metabolizma. Ispitanici konzumiraju napitak koji sadrži visok udio masti i šećera te čini polovicu uobičajenog dnevnog kalorijskog unosa ispitanika. Potom se prikupljaju uzorci krvi i urina kako bi se uočilo na koji način organizam probavlja hranu.

Druga je metoda promatračka studija u kojoj ispitanici biraju što žele jesti, dok istraživači prate prehrambene navike putem kontinuiranog mjerenja razine glukoze u krvi i fotografija obroka koje su prikupili od ispitanika.

Skupove podataka koje će znanstvenici prikupiti ovim dvjema metodama uspoređivat će s drugim informacijama o ispitanicima kao što su genetika, metagenetika, životne navike i bolesti kako bi razumjeli uzroke zabilježenih razlika u probavi ispitanika.

Ukoliko se ovo istraživanje pokaže učinkovitim, znanstvenici se nadaju kako će moći razviti model personalizirane prehrane temeljen na individualnim preporukama.