Projekt čiji je cilj stvoriti sustav prilagodbe metoda kontrole i regulacije brojnosti komaraca u Hrvatskoj u kontekstu klimatskih promjena predstavili su hrvatski znanstvenici u četvrtak.
Riječ je o projektu koji provodi Odjel za biologiju
Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku i Institut Ruđer Bošković
u Zagrebu, a financira se iz Europskog fonda za
regionalni razvoj u iznosu od oko 3,5 milijuna kuna, od čega je
oko 2,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost projekt
podupire u iznosu od oko 380.000 kuna.
Klimatske promjene glavni su pokretač širenja invazivnih vrsta
komaraca i promjene dinamike autohtonih vrsta. Stoga je nužno
prilagoditi mjere i strategije kontrole populacije komaraca
novonastalim uvjetima, na što je fokusiran ovaj projekt, poručili
su znanstvenici.
Dr. Branimir Hackenberger Kutuzović s osječkog sveučilišta
istaknuo je da su komarci najopasnije životinje na svijetu po
broju smrti koje uzrokuju.
– Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije od pola
milijuna do dva milijuna ljudi godišnje umire od posljedica
uboda komarca, to jest od bolesti koje prenose, rekao
je.
U Osijeku problem komaraca postoji već niz godina i do sada
je bio ograničen uglavnom na istočnu Hrvatsku, ali u zadnjih 15
do 20 godina proširio se i na otoke, pogotovo Kvarnera, ali i
na Dalmaciju.
Izvijestio je da su dva tima znanstvenika, jedan s
Instituta Ruđer Bošković, a drugi s Odjela s biologiju,
napravili internet aplikaciju koja prognozira što će se događati
s populacijom komaraca i koja optimizira metode njihovog
tretiranja, da se uz što manju količinu sredstava postigne što
bolji rezultat.
Dr. Tin Klanjšček s Instituta Ruđer Bošković kaže da se
tim projektom na temelju vremenskih prognoza omogućuje
predviđanje razvoja i kretanja komaraca deset dana unaprijed.
Kaže da se sada lokalne zajednice snalaze svaka za sebe na
nestandardizirani način, a rezultat toga su veliki troškovi
tretmana i loš uspjeh.
– Nove vrste dolaze i nemamo sustav s kojim bi njima
upravljali, upozorio je Klanjšček na predstavljanju projekta
na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.
Istaknuo je da je njihov projekt alat koji omogućava da se o tom
problemu razmišlja cjelovito i dugoročno i koji treba dalje
razvijati.