Jednom kada krenu u školu, djeca se počinju samostalno socijalizirati sa svojom širom okolinom, to uključuje i onu digitalnu. Isto kao i u stvarnom životu, na roditeljima je da djecu pripreme na sve zamke koje mogu susresti istražujući Internet, a ovo je nekoliko savjeta kako da to učinite

Iako većina djece dobije svoj prvi pametni telefon oko desete godine života, s Internetom se počinju susretati prije svoje četvrte godine putem uređaja odraslih ukućana. Vrlo često je to pasivno iskustvo koje im odrede roditelji kako bi ih okupirali, ali i tada može doći do neželjenih posljedica, pogotovo kod streaming platformi koje putem algoritama određuju nadolazeći sadržaj.

Kod školaraca koji Internet koriste proaktivno i mogu mu pristupiti skoro bilo gdje, te se opasnosti multipliciraju. Zato je bitno dijete aktivno i dugoročno učiti pravilnom i odgovornom ponašanju u digitalnoj okolini nevezano uz uređaj putem kojeg joj pristupa. Na ovih pet stvari treba najviše paziti:

Gradite povjerenje​

Iako nije konkretno pravilo za odgovorno korištenje Interneta, građenjem povjerenja u vas stvarate dugoročne temelje za digitalnu sigurnost vašeg djeteta. Ono mora znati da vam može doći s bilo kojom situacijom i da neće biti prekoreno ako zaluta u nepoželjne sadržaje na Internetu.

Učite dijete da vam javi kada naiđe na nešto neprimjereno ili za njega uznemiravajuće kako bi mu mogli pomoći navigirati oko tih sadržaja, staviti ih u njima razumljiv kontekst i konsolidirati pravila koja ga čuvaju od takvih situacija.

Objasnite im trajnost digitalnog​

Djeca nemaju razvijenu apstraktnu misao i možda još ne mogu razumjeti da, iako izbrišu neku fotografiju ili status i oni ih ne vide, ne znači da više nisu na Internetu. Štoviše, jednom objavljen sadržaj najčešće ostaje na Internetu zauvijek i koliko god se potrudili maknuti ga, negdje će ostati.

Zato djecu treba učiti da razmisle prije bilo kakve objave, slanja fotografija ili informacija putem Interneta, pa iako i poznatim osobama. To ne znači usaditi im strah od digitalne komunikacije, upravo suprotno, treba ih poticati na aktivnije pomišljanje o istoj.

I ako se dogodi da objave neki neprimjereni sadržaj ili osjete negativne reakcije zbog neke objave, nije ništa strašno. I mi s višestruko većim životnim iskustvom povremeno znamo napraviti glupost zbog koje se kasnije grizemo. Pristupite im s razumijevanjem i naučite ih kako da minimaliziraju negativne posljedice vlastite nepromišljenosti.

Digitalni stranac je i dalje stranac​

Isto kao i u stvarnom životu, ako ne i više, djeca moraju znati da nije svaka nova osoba koju susretnu na Internetu dobronamjerna. Najbolje pravilo koje može slijediti je da ne komunicira s nikim koga ne zna u stvarnom životu, ali vjerojatnost da će ga se u potpunosti pridržavati je vrlo niska.

Treba mu jasno objasniti da NIKADA ne dijeli svoje lozinke s nikim osim vama, iz bilo kojeg razloga. Neka nikada ne otvara poveznice koje mu pošalje nepoznata osoba, a za poveznice od poznatih osoba koje ne prepoznaje neka pita vas smije li kliknuti.

Naučite ga da se fokusira na sadržaj zbog kojeg je na mreži i da ne klika šarene sličice koje mu iskaču na ekranu, nikada ne šalje osobne informacije niti poznatim osobama bez vašeg dopuštenja i da ne nikada, ali nikada ne nalazi s nekim s Interneta bez vaše prisutnosti.

Virtualno ponašanje ima stvarne posljedice​

Iako broj varira od istraživanja do istraživanja, pokazalo su da jako velik broj djece biva žrtvom digitalnog nasilja, ali i sami budu nasilnici. Ono najčešće dolazi iz njihovih socijalnih krugova i često je perfidnije nego što bi mislili, čak i za one koji to nasilje čine.

Važno je osvijestiti vaše dijete što je to digitalno nasilje i kako mu se oduprijeti, ali isto tako i kako da sami ne upadnu u zamku nasilništva.

Roditeljima zna biti teško zamisliti da bi njihovo dijete to radilo, no djeca znaju biti okrutna zbog najsitnijih razloga i njihovo ponašanje može imati ozbiljne posljedice za psihičko zdravlje žrtava, a da sami nisu svjesni vlastitog negativnog ponašanja.

Zato ih treba učiti empatiji i načinima kako da osvijeste i odupru se digitalnom nasilju od kuda god ono dolazilo i prema kome god ono bilo usmjereno.

Na tržištu postoji velik broj odličnih aplikacija za praćenje digitalnih aktivnosti djece. Kada ih uvodite u digitalnu 'zrelost' i nabavljate im prvi pametni telefon kojim će se služiti, budite iskreni i objasnite im da ih nadzirete, u kojem omjeru i zašto.

Ipak, ostavite mu barem dojam privatnosti. Kako će rasti i pokazivati odgovorno ponašanje, neka taj dojam postepeno postaje stvarnost. Nadzor bez aktivnog i pozitivnog odnosa može samo naštetiti. Kontinuirano radite na kulturi ponašanja u digitalnoj okolini na jednak način kako to radite i za stvaran svijet jer realne razlike zapravo nema. Zlatno pravilo dobrog ponašanja vrijedi svugdje: ne čini ono što ne bi htio da drugi čine tebi.

Naša će djeca odrasti u svijetu gdje će njihov digitalni identitet biti ravan onom stvarnom , ako ne i naglašeniji, te je na nama da ih pripremimo da budu proaktivni, odgovorni i cijenjeni članovi svojih digitalnih zajednica radi njihove vlastite dobrobiti i probitka.

Tportal