Japanski i australski znanstvenici razvili su krvni test kojim se, i prije pojave simptoma Alzheimerove bolesti na jeftin i precizan način mogu detektirati beta amiloidi, toksične bjelančevine iz masnih membrana koje okružuju nervne stanice, a povezuju se s razvojem ove bolesti

Beta-amiloidi su ljepljive kemikalije od kojih postupno nastaju naslage bjelančevina koje potiču upalni proces. 

Rezultati istraživanja značajan su korak u razvoju krvnih testova čiji je cilj što ranije otkrivanje demencije, kaže direktor japanskoga Nacionalnog centra za istraživanja na području gerijatrije i gerontologije, Katsuhiko Yanagisawa. 

Pokazalo se da je točnost novoga krvnog testa viša od 90 posto, a znanstvenici su ga proveli na tri grupe ispitanika u dobi između 60 i 90 godina - na zdravoj skupini, onoj s blagim gubitkom pamćenja i na pacijentima oboljelim od Alzheimera. 

Iako tvrde da je riječ o ranoj fazi istraživanja i da je potrebno provesti dodatna ispitivanja, ne kriju zadovoljstvo i tvrde da su rezultati obećavajući. 

Alzheimerova bolest ima vrlo dugu pretkliničku fazu i počinje godinama prije nego što pacijenti imaju bilo kakve simptome gubitka pamćenja. Ona utječe na oštećenja u mozgu puno prije dijagnosticiranja pa brojna istraživanja novih lijekova propadnu zbog toga što je mozak pacijenata kojima se daju lijekovi već jako zahvaćen bolešću. 

Zbog toga i postoji velik broj testova za ovu bolest.

Jedna od metoda je pokušati detektirati beta amiloide koji se razvijaju tijekom bolesti. Otprije je poznato da se mogu otkriti skeniranjem mozga, no riječ je o skupim i nepraktičnim metodama, kaže profesor Colin Masters sa sveučilišta u Melbourneu. 

Japanski i australski znanstvenici prvi su put ustanovili da se s 90-postotnom točnošću u krvi mogu otkriti molekule koje stvaraju beta amiloidne nakupine bjelančevina. 

Novim pristupom su tražili fragmente amiloida koji završavaju u krvi. Procjenom odnosa tipova amiloidnih fragmenata, uspjeli su precizno predvidjeti razinu beta amiloida u mozgu.

"Istraživanje koje smo proveli od velikog je značaja, jer smo prvi put ustanovili povezanost beta amiloida iz krvne plazme s mozgom i s cerebrospinalnom tekućinom", kazao je dr. Abdul Haji s Kraljevskog koledža (King's college) u Londonu. 

Nije zanemarivo ni to što je ovakav test puno jeftiniji od skeniranja mozga te "potencijalno omogućuje širi klinički pristup i učinkovitu analizu stanja među stanovništvom", smatra dr. Haji.  

Alzheimer je najčešći oblik demencije, bolesti propadanja mozga čije liječenje godišnje košta 604 milijarde dolara.

Od nje boluju 44 milijuna ljudi na svijetu, a očekuje se da će se taj broj do 2050. utrostručiti.