Novinarka portala The Wired Bonnie Christian u nedavnom članku prenosi razmišljanja Stephena Hawkinga i njegovih kolega o ljudskoj budućnosti na planetu i u svemiru

U nastavku pročitajte dijelove njezinog članka.

"Slavni astrofizičar Stephen Hawking vjeruje da ljudi moraju pronaći novi planet na koji će se preseliti unutar 100 godina - ako žele preživjeti. To je izjavio za BBC-jevu novu znanstvenu emisiju "Sutrašnji svijet". U studenom prošle godine izjavio je da ljudi imaju još 1000 godina na planetu, no sada tvrdi drugačije, i to zbog klimatskih promjena, udara asteroida, epidemija i rasta stanovništva.

O tome će dodatno govoriti s kolegama na znanstvenom i glazbenom festivalu Starmus IV u Trondheimu u Norveškoj. Kaže da nam na Zemlji ubrzano ponestaje životnog prostora i da moramo nadići tehnološka ograničenja koja nas sprečavaju da živimo drugdje u svemiru".

I drugi stručnjaci se slažu

"I šef korporacije za proizvodnju svemirske opreme SpaceX Elon Musk zagovora višeplanetarnu civilizaciju. On u sljedećih 100 godina namjerava osnovati svemirske kolonije, a NASA je izjavila da njihove misije na Mars mogu pomoći u trajnom naseljavanju drugih planeta.

Njima se pridružio neuroznanstvenik i nobelovac Edvard Moser, koji ističe da je bitno imati na umu da Hawking naglašava potrebu za ulaganjem u znanost, osobito uzimajući u obzir globalne političke trendove".

Znanost koju pokreću svi ljudi

"Moser je rekao da se razmišljanje ljudi ne može promijeniti preko noći, već smatra kako je to dugoročni proces. Tvrdi da velik broj ljudi više ne uzima znanstvene savjete zdravo za gotovo, no da to nije samo pitanje vezano uz aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa, već da ono postoji u svim zemljama.

Otkada je Trump preuzeo vlast u siječnju, s web stranice Bijele kuće nestale su sve informacije u vezi s klimatskim promjenama, a zbog toga su znanstvenici čak i izašli na ulice.

Moser je napomenuo da su klimatske promjene vrlo važan proces protiv kojeg se znanstvenici moraju boriti, pa je vrlo korisno objasniti javnosti kako znanost funkcionira: "Znanost ne bi smjela biti elitistička aktivnost, nego aktivnost koju pokreće društvo za vlastitu dobrobit, i svi bismo trebali surađivati u tom smjeru", zaključuje Moser", piše Christian.