Istraživanje je pokazalo kako budući studenti ne razmišljaju o tome s kojom se diplomom mogu najlakše zaposliti, već kako najlakše doći do diplome.

Portal Srednja.hr u suradnji s Visokim učilištem Algebra proveo je veliko usporedno istraživanje među maturantima i brucošima o njihovim motivima za studiranje, očekivanjima od fakulteta te da li su se ta očekivanja ispunila.

Rezultati dobiveni anketiranjem više od 5.000 ovogodišnjih i prošlogodišnjih maturanata iznenadili su sve uključene u istraživanje.

Naime, unatoč krizi u kojoj se Hrvatska nalazi i velikoj stopi nezaposlenosti, među maturantima i brucošima još uvijek su najpopularniji društveno-humanistički fakulteti. Točnije, najpopularniji su Filozofski i Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Najveći je rast interesa zabilježio Ekonomski fakultet i, iznenađujuće, Učiteljska akademija.

Tehnički i prirodoslovni fakulteti nisu interesantni

Međutim, tehnički i prirodoslovni fakulteti nalaze se nisko na ljestvici poželjnih fakulteta te se na upis na njih odlučuje veoma malo studenata.

Hrvoje Balen iz Algebre istaknuo je kako mali broj studenata prirodnih i tehničkih znanosti nije samo problem u Hrvatskoj.

'U Europskoj uniji taj je problem još izraženiji. Procjenjuje se da će do 2015. godine samo u ICT industriji biti nepopunjeno više od milijun radnih mjesta jer će nedostajati odgovarajućih stručnjaka', naglasio je Balen.

Zabrinjava što je mladima jedan od glavnih kriterija za odabir fakulteta kako što jednostavnije doći do diplome.

'Mladi ne žele dobro znanje, nego žele diplomu bez muke, a to je alarmantno', istaknuo je urednik portala Srednja.hr, Aldo Franičević.

Leo Mršić, direktor Lantea grupe dodao je kako mladima sama diploma bez konkretnog znanja neće biti nikakva prednost na tržištu rada.

Problem je u obrazovnom sustavu

Zaključio je kako mladi jednostavno nisu dovoljno informirani o tome što sve mogu raditi s diplomom tehničkog, odnosno prirodoslovnog fakulteta. A onda je tu i problem u samom pristupu prirodnim znanostima tijekom obrazovanja.

'Mladi imaju averziju prema prirodnim znanostima, a to je problem koji muči obrazovni sustav zbog njegovo pristupa učenicima. Nužna nam je reforma obrazovnog sustava jer je to trend koji traje već godinama. Treba mijenjati pristup predavanjima i percepciju prirodnih znanosti kod mladih', dodao je Franičević te istaknuo kako, prema podacima portala Srednja.hr, najviše mladih ide na instrukcije i repeticije iz matematike, što pokazuje da je matematika još uvijek - bauk.

S obzirom na to da je istraživanje pokazalo kako većina maturanata fakultete bira prema vlastitom nahođenju i da su zbog toga najzadovoljniji svojim izborom, organizatori istraživanja smatraju kako bi od osnovne škole trebalo raditi na upoznavanju potencijalnih studenata sa različitim studijima i fakultetima.

'Treba puno raditi na usmjeravanju i prepoznavanju talenta kako bi bio sve manji postotak onih koji nisu zadovoljni upisanim fakultetom ili odustaju prije završetka', istaknuo je Balen.

Zanimljiv je podatak kako je najviše nezadovoljnih studenata među onima koji su upisali fakultet koji im je bio peti, šesti ili niže na listi favorita, pa se postavlja pitanje bi li bilo bolje smanjiti broj fakulteta koje maturanti moraju odabrati prilikom prijave za upis.

Također, oni na čiju su odluku o izboru fakulteta utjecali roditelji, braća ili sestre češće nisu zadovoljni svojim odabirom, dok su oni koji su se oslanjali na vlastite interese i iskustva ljudi iz struke zadovoljniji svojim izborom.

Još jedan trend koji bi trebao zabrinuti sve je u činjenici da mladi biraju karijere koje imaju bolju perspektivu zapošljavanja na stranim tržištima.

'Rezultati pokazuju kako su mladi veoma senzibilizirani prema zapošljavanju u EU-u, što je vjerojatno povezano s ulaskom Hrvatske u Uniju. No zabrinjavajuće je što mladi gube nadu u zapošljavanje u Hrvatskoj, što bi moglo rezultirati značajnim odljevom mozgova nakon 1. srpnja', upozorio je Franičević.

Svi su na Facebooku

Na pitanje zašto su kao platformu za provođenje istraživanja odabrali baš Facebook, Balen je odgovorio kako 94 posto mladih koji su trenutno maturanti ili brucoši koristi tu društvenu mrežu.

'Imali smo 35 tisuća potencijalnih ispitanika, a njih više od 5.000 riješilo je anketu, što nam je dalo velik broj podataka. Da smo anketu provodili bilo gdje drugdje, odaziv bi bio manji', pojasnio je Balen.

Kako bi provjerili da ispitanici ne klikću po pitanjima samo zbog mogućnosti da osvoje nagradu, koja je bila HTC pametni telefon, mjerili su i vrijeme provedeno na rješavanju ankete.

Većina ispitanika provela je u prosjeku između pet i šest minuta rješavajući anketu, što pokazuje da su zaista čitali i odgovarali na pitanja.

Osim toga, uz dopuštenje ispitanika, imali su pristup podacima s njihovog Facebook profila pa su mogli provjeriti i druge podatke, poput spola ili dobi.

'Izuzetno smo zadovoljni rezultatima istraživanja i u planu nam je ponoviti isto istraživanje i sljedeće godine kako bismo dobili još više podataka i mogli ih usporediti s ovogodišnjima', rekao je na kraju Balen.