Sci-Tech

10 milijardi kuna

Brži i jeftiniji internet u Hrvatskoj do 2020. godine?

Brži i jeftiniji internet u Hrvatskoj do 2020. godine?

Trenutno samo 21 posto stanovnika ima internet, a brzine su tek 30 Mb/s. Za provedbu 10 milijardi kuna vrijednog projekta koristit će se sredstva europskog kohezijskog fonda, a dio će osigurati država

Društvo Odašiljači i veze potpisalo je prve ugovore za provedbu Projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture koji bi u cijeloj Hrvatskoj do 2020. godine trebao osigurati jednak i brži pristup širokopojasnom internetu, te niže cijene.

 

Ugovorima s nekoliko poduzeća u većinskom državnom vlasništvu (HAC,HC, ARZ, HŽ Infrastruktura, HEP Telekomunikacije, Janaf) objedinjava se 8 tisuća km viška postojeće optičke infrastrukture, kojima će upravljati OiV. Cilj je u idućih šest godina svim kućanstvima osigurati širokopojasni internet, a polovini ultrabrzi pristup od 100 Mb/s, rekao je direktor OiV-a Aleksandar Golub.

Trenutno samo 21 posto stanovnika ima internet, a brzine su tek 30 Mb/s. Za provedbu 10 milijardi kuna vrijednog projekta koristit će se sredstva europskog kohezijskog fonda, a dio će osigurati država.

''Nije ideja da se napravi državni telekom operater, niti izravno pružanje telekomunikacijskih usluga do krajnjih korisnika. Neizravno, pak, najveće koristi od projekta će opet imati građani i gospodarstvo, jer će ova infrastruktura nove generacije omogućiti da postane dostupnija na širem području Hrvatske no što je sada'', dodao je Golub.

Resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić očekuje da jedan od strateških projekata Vlade osigura jednak ili sličan pristup širokopojasnom internetu u cijeloj zemlji, a u konačnici bi trebao smanjiti i cijene građanima.

''Po svim ekonomskim, čak makroekonomski pokazateljima, ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu imat će u sljedećih šest godina zapravo najveće stope i najveći utjecaj na BDP, ajmo reć' ovako, mezotvorevine kao što je Europska unija'', rekao je ministar prometa, pomorstva i infrastrukture.

Projekt bi trebao pridonijeti stvaranju i konkurencije, obzirom da ne postoji komercijalni interes za internet u nekim dijelovima zemlje, tzv. ''bijelim zonama''.

''Ako sada postoji tvrtka koja upravlja s preko 8 tisuća km svjetlovoda, naravno, da to diže i konkurenciju na samom tržištu koje je u Hrvatskoj dosta zatvoreno. Sama riječ konkurencija u svojoj osnovi znači jednostavno, nižu cijenu usluga građanima'', napominje Hajdaš Dončić.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.