Mada ovo otkriće nije tako značajno kao otkriće Higgsova bozona, ono je vrlo zanimljivo, smatra dr. sc. Vuko Brigljević koji je dio svojeg znanstvenog puta proveo upravo istražujući kvarkove i njihovo ponašanje.

'Ukratko i pojednostavnjeno, otkrivena su dva nova bariona. Barioni su vezana stanja od tri kvarka ili antikvarka koji su stvarne elementarne čestice. Najpoznatiji su barioni proton i neutron koji se sastoje od dva gornja kvarka i jednog donjeg, odnosno od dva donja i jednog gornjeg', rekao je Brigljević.

Ovo je otkriće, među ostalim, važno i zbog toga što predstavlja još jednu potvrdu tzv. kvarkovskog modela koji je sastavni dio Standardnog modela čestica.

Standardni model teorija je u fizici elementarnih čestica koja uspješno opisuje tri od četiri fundamentalne interakcije između elementarnih čestica od kojih se sastoji sva poznata materija - elektromagnetizam, te jaku i slabu nuklearnu silu.

Usklađena je s kvantnom mehanikom i teorijom relativnosti i do sada je potvrđena predviđanjem rezultata gotovo svih pokusa u kojima djeluju tri fundamentalne interakcije. Neki njezini dijelovi precizni su do na 12. decimalu. No ne smatra se kompletnom teorijom jer ne uključuje gravitaciju i ne objašnjava tamnu tvar.

'U principu od šest elementarnih čestica kvarkova može se složiti bezbroj hadrona koji se dijele na barione sastavljene od tri kvarka ili tri antikvarka te na mezone koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. Prema SM-u kvarkova ima šest, a svi su eksperimentalno potvrđeni. Dakle, možemo reći da su ova stanja bila očekivana', objasnio je naš čestičar.

Teška kategorija

Brigljević ističe da je posebno zanimljivo to što je eksperiment LHCb izmjerio vrlo veliki broj događaja, odnosno dobio je snažnu potvrdu postojanja brojnih predviđenih stanja b kvarkova koji su najteži nakon gornjih kvarkova.

Nove čestice otkrivene u CERN-u zovu se Xi_b'- i Xi_b*-, a spadaju u tzv. tešku kategoriju.

'Hadroni se mogu graditi s laganim gornjim i donjim kvarkovima koji su sastavni dio protona. No mogu se graditi i s težim kvarkovima koji se jako brzo raspadaju što znači da im je životni vijek kratak. Zbog toga ih je teško uhvatiti.

Jedan je od važnih ciljeva eksperimenta LHCb proučavanje razlike ponašanja između materije i antimaterije, a najveći efekti očekuju se upravo u raspadima hadrona koji u sebi nose b ili anti-b kvark. Stoga je proučavanje većeg broja stanja s tim kvarkovima zanimljivo', rekao je naš sugovornik.

Znanstvenici koji rade na LHC-u nadaju se da bi ih jasnija i preciznija mjerenja zbivanja u svijetu elementarnih čestica mogla dovesti do odstupanja od Standardnog modela, a time i do nove fizike koja bi jednoga dana uključila i gravitaciju, odnosno sve poznate sile prirode.