Znanstvenici su otkrili tajnu iznimne dugovječnosti afričkog baobaba proučavajući neobičnu šupljinu jednog mozambičkog primjerka tog drveta starog između 900 i 1400 godina formiranog iz više sraslih mladih stabala.

 

Baobab iz Lebomba, simbol te vrste čiji masivni obrisi i grane što podsjećaju na korijenje krase bezvodne savane afričkog kontinenta, širok je čak 21,44 metra i šupalj je iznutra, piše znanstveni časopis PLosS One. 'Utroba' mu je tolika da u nju može stati nekoliko odraslih ljudi.

Stablo, koje je u blizini glasovita južnoafrčkog nacionalnog parka Kruger, na ekološkoj je stazi zatvorenoj za turiste.

"Izgleda neobično, s dugim granama koje sliče na mamutove kljove", piše sedmero autora napisa koji su pomoću malene bušilice uzeli uzorke debla tog drveta latinskog imena Adansonia Digitata.

Uzeli su sedam uzoraka, tri iz unutrašnjosti šupljine i četiri s vanjske strane debla.

U pravilu je srčika najstariji dio stabla a prema kori su mlađi dijelovi. No ovdje je na veliko iznenađenje radioaktivnim ugljikom utvrđeno da je najstariji dio baobaba bio na kraju uzorka uzetog iz šupljine drveta.

"Porast starosti uočen na uzorcima prema tome kako se bušilo od stijenke šupljine prema unutrašnjosti debla bio je prva velika anomalija koju smo otkrili zahvaljujući primjeni ugljikove metode na baobabu iz Lebomba", ističu autori.

"Druga veća nepravilnost bila je što su unutrašnji prstenovi uzoraka uzetih iz šupljine (...) bili stari više stotina godina a ne mladi kao što se očekivalo", dodali su.

"Jedino moguće tumačenje tog otkrića je da su te šupljine koje zovemo lažne, zapravo prirodno prazan prostor (koji nikada nije bio ispunjen drvom) između više stabala raspoređenih u krug koji su srasli", ocijenili su.

"Zaključili smo da takav oblik omogućuje baobabima da dosegnu veći obim i veću starost", ističu autori.