Već 25 godina Hubble kruži oko Zemlje. Otprilike svakih sat i pol ovaj revolucionarni teleskop napravi krug oko našeg planeta, a upravo zahvaljujući njemu svemir nam je danas puno bliži te nam je poznatije naše mjesto u njemu. 

 

Hubble je toliko važan da je i NASA rekla kako je on najznačajniji napredak u astronomiji od Galilea i njegova teleskopa.

Njegova izrada počela je još 1977. godine, a osam godina kasnije bio je gotov. No, nakon katastrofe Challengera 1986. njegovo je lansiranje odgođeno. Ovaj sjajni svemirski cilindar, velik otprilike kao manji autobus, na svoj je put krenuo na shuttleu Discovery 24. travnja 1990. godine.

No, nije sve bilo bajno. Ubrzo su znanstvenici shvatili da će zbog greške od 2,2 mikrona na zrcalu imati mutne slike. Tri godine kasnije, nakon što su astronauti popravili teleskop, zauvijek su promijenili način na koji vidimo svemir. 

Problemi su se javili desetak godina kasnije, kad je trebalo promijeniti žiroskope i druge sustave, no katastrofa shuttlea Columbije to je odgodila. Tijekom misije 2009. Hubble je prošao kroz posljednju 'generalku' u kojoj su mu ugradili nove instrumente i zamijenili stare, promijenili baterije i žiroskope te dodali novo računalo i senzore za navođenje. Znanstvenici su i razvili softver koji mu omogućuje da radi sa samo jednim žiroskopom za stabilizaciju. 

NASA se zbog toga nada da će Hubble raditi i nakon 2020. godine i da će i dalje biti zaslužan za brojna otkrića. Ranije je plan bio da ga vrate na Zemlju i postave kao izložak u muzeju, no teleskop je nadživio i program shuttle.

Najbolji pogled na svemir

Kako se Hubble nalazi na visini od 569 kilometara, dovoljno je daleko od smetnji Zemljine atmosfere, svjetlosnog zagađenja, da bi imao neometan pogled na svemir. Upravo zbog te prednosti otkrili smo dijelove svemira za koje nismo znali, a astronomi su podatke Hubblea koristili u 12.700 znanstvenih radova. To ga svrstava među najproduktivnije znanstvene instrumente ikad izgrađene, navodi NASA. Zbog njega znamo i da je svemir star 13,8 milijardi godina, a pomogao je i potvrditi postojanje tamne energije, divovskih crnih rupa, otkriti životne cikluse zvijezda. 

Čak i danas, institut koji je znanstveni operativni centar za Hubble prima šest do sedam puta više zahtjeva za promatranje od onog što mogu zadovoljiti.

• Procjene su da je od izgradnje, nadogradnji i svih poslova vezanih uz teleskop, njegov ukupni trošak oko 10 milijardi dolara. 
• Hubble na Zemlju svakog tjedna pošalje oko 120 GB podataka. 
• Dug je 11 metara, širok 4,2 i težak 11 tona
• Središte mu je zrcalo promjera 2,4 metra
• Napaja se preko solarnih panela, a preko dvije antene prima i šalje podatke na Zemlju