Pokrenuo je neviđeni globalni trgovinski rat carinama i smanjio američku vanjsku pomoć. Omalovažavao je saveznike u NATO-u i prigrlio rusku naraciju o invaziji na Ukrajinu. Govorio je o aneksiji Grenlanda, ponovnom preuzimanju Panamskog kanala i pretvaranju Kanade u 51. saveznu američku državu.

U kaotičnih prvih 100 dana otkako se predsjednik Donald Trump vratio na vlast, vodio je često nepredvidivu kampanju koja je uzdrmala dijelove svjetskog poretka temeljenog na pravilima.

“Trump je mnogo radikalniji nego što je bio prije osam godina“, rekao je Elliott Abrams, konzervativac koji je služio pod predsjednicima Ronaldom Reaganom i Georgeom W. Bushom, a zatim bio imenovan američkim posebnim izaslanikom za Iran i Venezuelu tijekom Trumpova prvog mandata.

Njegove akcije, zajedno s nesigurnošću koju stvaraju, toliko su uznemirile neke vlade da su počele poduzimati korake koje će biti teško poništiti, čak i ako 2028. bude izabran tradicionalniji američki predsjednik, piše Reuters.

“Suočavamo se s golemim poremećajem u međunarodnim odnosima“, rekao je Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok u administracijama demokrata i republikanaca. “Nitko trenutačno nije siguran što se zapravo događa i što će biti sljedeće.“

Ova procjena Trumpovog preokreta globalnog sustava temelji se na intervjuima Reutersa s više od desetak aktualnih i bivših vladinih dužnosnika, stranih diplomata i neovisnih analitičara u Washingtonu i glavnim gradovima diljem svijeta.

Mnogi smatraju da bi šteta koja je već učinjena mogla imati dugotrajne posljedice, ali i da situacija još uvijek nije potpuno nepovratna ako Trump ublaži svoj pristup.

Ipak, malo tko očekuje dramatične promjene, već većina predviđa da će mnoge države dugoročno prilagoditi svoje odnose sa SAD-om kako bi se zaštitile od Trumpove nepredvidive politike.

Prve posljedice su već vidljive

Primjerice, neki europski saveznici nastoje ojačati vlastitu obrambenu industriju kako bi smanjili ovisnost o američkom oružju. U Južnoj Koreji se sve više raspravlja o razvoju vlastitog nuklearnog arsenala. Također, raste nagađanje da bi pogoršanje odnosa moglo potaknuti američke partnere da se gospodarski približe Kini.

Bijela kuća odbacuje tvrdnje da je Trump naštetio američkoj vjerodostojnosti, spominjući potrebu za “sanacijom“ nakon, kako kažu, “nesposobnog vodstva“ bivšeg predsjednika Joea Bidena na svjetskoj sceni.

“Predsjednik Trump poduzima brze mjere kako bi riješio izazove – dovodeći Ukrajinu i Rusiju za pregovarački stol da zaustave rat, sprječavajući protok fentanila i štiteći američke radnike odgovarajući Kini, te ponovno uvodeći politiku maksimalnog pritiska na Iran“, izjavio je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Brian Hughes.

Stručnjaci upozoravaju da je u igri budućnost globalnog sustava koji se oblikovao kroz proteklih osam desetljeća pod američkom dominacijom, a koji se temelji na slobodnoj trgovini, vladavini prava i poštivanju teritorijalne cjelovitosti.

No pod Trumpom, koji s prezirom gleda na multilateralne organizacije i svjetske odnose promatra kroz prizmu transakcija bivšeg poduzetnika, taj je poredak ozbiljno poljuljan.

Optužujući trgovinske partnere da desetljećima “pljačkaju“ SAD, Trump je pokrenuo politiku širokih carina koja je uzdrmala financijska tržišta, oslabila dolar i izazvala upozorenja o mogućem usporavanju svjetskog gospodarstva i riziku od recesije.

Trump carine naziva potrebnim „”lijekom“, ali njegovi ciljevi ostaju nejasni.

Istovremeno je gotovo potpuno promijenio američku politiku prema trogodišnjem ratu Rusije u Ukrajini i u veljači se upustio u žestoku svađu u Ovalnom uredu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Trump se približio Moskvi i potaknuo strahove da će prisiliti Kijev, podržan NATO-om, da prihvati gubitak teritorija, dok istovremeno nastoji poboljšati odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Svojim bahatim stilom Trump je tvrdio da će SAD „dobiti“ Grenland, poluautonomni danski otok. Naljutio je Kanadu rekavši da nema razloga za njezino postojanje i da bi trebala postati dio SAD-a. Prijetio je oduzimanjem Panamskog kanala, predanog Panami 1999. godine. Također je predložio da Washington preuzme ratom razoreni Pojas Gaze i pretvori ga u ljetovalište.

Neki analitičari smatraju da Trump pokušava oživjeti hladnoratovski model svijeta u kojem velike sile dijele sfere utjecaja.