U uvodnom govoru na sjednici Vlade premijer je podsjetio na niz mjera koje je Vlada poduzela za zaštitu od inflatornih pritisaka te istaknuo da je inflacija bila ispod tri posto u 2024. godini.

Istaknuo je da je, unatoč tome, realna neto plaća po zaposlenom rasla za 10 posto u prvih deset mjeseci 2024., u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Od početka mandata ove Vlade u listopadu 2016. pa do studenog 2024. prosječne plaće rasle su 77 posto, mirovine 75 posto, a kumulativna inflacija u tom periodu iznosi oko 32 posto, što dokazuje da inflacija nije pojela ni rast plaća ni mirovina, kazao je. „Ostajemo posvećeni daljnjem radu na mjerama koje će osigurati stabilnost cijena, zaštitu standarda građana i poticati održiviji gospodarski rast“, zaključio je.

Osvrnuo se na procjenu Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio da je inflacija u prosincu iznosila 3,4% na godišnjoj razini.

Istaknuo je da je inflacija od 10,7 posto na razini cijele 2022., u godini 2023. usporila na 8,4 posto, a nakon zadnjih podataka iz prosinca, stopa inflacije 2024. iznosi malo ispod 3 posto, što je u skladu s procjenama Ministarstva financija.

Poručio je da je Vlada uračunala očekivanu inflaciju u prosincu zbog velike potrošnje i rasta cijena, hrane, usluga, ali i dalje je ostvaren temeljni cilj, a to je da inflacija bude ispod tri posto.

Što se tiče projekcija za ovu i iduću godinu, rekao je Plenković, na razini 2025. očekuje se da će inflacija na godišnjoj razini biti 2,7 posto, a 2026. godine 2,3 posto.

Podsjetio je na niz mjera koje je Vlada poduzimala kako bi u proteklom razdoblju zaštitila građane i gospodarstvo od inflatornih pritisaka.

Prva je limitiranje cijena energenata, što je rezultiralo padom cijena struje, plina i naftnih derivata, koji su važni za smanjenje troškova režija građana, ali i za manje troškove poslovanja poduzetnika.

Isto tako, podsjetio je da je Vlada ograničila cijene proizvoda u trgovinama za 30 prehrambenih i higijenskih proizvoda iz potrošačke košarice i najavio da će Ministarstvo gospodarstva u idućim danima predložiti revidirani popis proizvoda, vodeći računa o priuštivosti proizvoda za građane.

Naglasio je da, prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, na inflaciju ne utječu cijene energenata, upravo radi Vladinih intervencija.

Zbog toga očekujemo da svi akteri na tržištu budu odgovorni oko cijena i da svojim politikama cijena ne pridonose dizanju inflacije, osobito uzimajući u obzir mjere koje smo poduzeli kako bismo svima olakšali poslovanje kada je riječ o gospodarskim subjektima, kazao je.

Predsjednik Vlade podsjetio je i da je Vlada spuštala stope poreza na dodanu vrijednost na niz proizvoda, osobito prehrambenih. Kazao je da je opća stopa PDV-a nominalno 25 posto, ali kada se uračunaju sva smanjenja i potrošnja tih proizvoda, opća stopa PDV-a je malo iznad 20 posto.

Poručio je da se time vidi napor Vlade da smanji troškove i izađe u susret građanima kao krajnjim korisnicima i potrošačima.

Nastavit ćemo dijalog sa svim akterima na tržištu u vezi definiranja cijena i građana i potrošača, zaključio je.

Unatoč inflaciji, rast plaća i mirovina

Plenković je istaknuo da je, unatoč inflaciji od tri posto u 2024. godini, realna neto plaća po zaposlenom rasla za 10 posto u prvih deset mjeseci 2024., u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.

Isto tako, od početka mandata ove Vlade u listopadu 2016. pa do studenog 2024. prosječne plaće rasle su 77 posto, mirovine 75 posto, a kumulativna inflacija u tom periodu iznosi oko 32 posto, što dokazuje da inflacija nije pojela ni rast plaća ni mirovina.

Umirovljenicima ukupno 713 milijuna eura dodatnih potpora

Pritom je Vlada pomagala najranjivijim skupinama, posebno umirovljenicima, nastavio je Plenković.

Podsjetio je da je Vlada umirovljenicima za ublažavanje niza kriza dala devet jednokratnih potpora vrijednih ukupno 613 milijuna eura, i desetu potporu uoči Božića, koja je bila po 80 eura svakome, ukupnog iznosa od 100 milijuna eura, što je sveukupno oko 713 milijuna eura dodatnih potpora.

„Ostajemo posvećeni daljnjem radu na mjerama koje će osigurati stabilnost cijena, zaštitu standarda građana i poticati održiviji gospodarski rast“, rekao je Plenković.

Novi protokol za veću sigurnost u školskim ustanovama

Predsjednik Vlade je zahvalio svima koji su sudjelovali u radu Povjerenstva i stvaranju novog Protokola nakon velike tragedije u Osnovnoj školi Prečko, kojem je cilj veća sigurnost u školskim ustanovama, zaštita učenika i svih radnika te prevencija mogućih situacija povećanog rizika.

Podsjetio je da se od početka drugog polugodišta u svim školama zaključavaju ulazna vrata, a ravnatelj je obvezan odrediti i dežurstvo radnika zaduženog za poslove nadzora ulaza tijekom radnog vremena škole.

Škola s osnivačem može osigurati i druge sigurnosne mjere poput angažiranje zaštitara, postavljanje video nadzora, elektromagnetskih brava ili sustava za kontrolu pristupa, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je u javno savjetovanje uputilo izmjene dvaju pravilnika kojima se u osnovne i srednje škole uvodi novo radno mjesto - operativni djelatnik za sigurnost i civilnu zaštitu.

„Vjerujemo da će ove mjere pridonijeti sigurnosti naših učenika i školskog osoblja“, zaključio je premijer.