Koga bi u Bijeloj kući htjeli Europljani? Trumpa najviše vole u susjednoj državi. Velika većina šefova vlada EU podržava Harris.

Diplomati EU-a iz 27 država članica i Europska komisija u Bruxellesu već su tjednima u povjerljivim radnim skupinama, raspravljajući o tome kako se nositi s rezultatima američkih izbora, kakvi god oni bili.

Kad bi Europljani 5. studenog birali sljedećeg američkog predsjednika, odnosno predsjednicu, rezultat bi bio kristalno jasan.

U zapadnoj Europi za Harris bi glasalo 69 posto, u istočnoj Europi 46 posto.

Trump bi dobio potporu samo 16 posto birača u zapadnoj Europi i 36 posto u istočnoj Europi, pokazalo je istraživanje koje su proveli anketari Novus i Gallup International u listopadu.

Demokratska kandidatkinja i potpredsjednica SAD-,a Kamala Harris najveću bi potporu dobila u Danskoj (85%) i Finskoj (82%) dok bivši republikanski predsjednik Donald Trump ima najviše obožavatelja u Europi u Srbiji (59%) i Mađarskoj (49%). Obje potonje zemlje postaju sve više autokratske, piše DW.

Ali zašto Europa preferira Harris? DW je pitao stručnjake.

Njena politika je predvidljivija

Velika većina šefova vlada EU podržava Harris.

“Dobro je poznajem, sigurno bi bila dobra predsjednica”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz u televizijskom intervjuu. Harris se želi “držati onoga što nam je važno”, dodao je Scholz govoreći o transatlantskoj suradnji.

Kakva bi bila reakcija Europe na pobjedu potpredsjednice Harris? Kolektivni uzdah olakšanja, apsolutno, rekao je Blockmans za DW.

Porasla ovisnost EU-a o SAD-u

Njena politika je predvidljivija. Uostalom, ona je četiri godine bila potpredsjednica američkog predsjednika Joea Bidena, rekao je. “Unatoč svim pričama u Europi o stvaranju više strateške autonomije, zapravo je poraslo oslanjanje na SAD, kako u pogledu sigurnosti tako i u pogledu energije.”

Sjedinjene Države su također davale ključnu potporu Ukrajini u njezinim ratnim naporima protiv Rusije. A s europskim odvajanjem energetskih veza od Rusije, postala je ovisna o američkom izvozu plina u Europu, primijetio je Blockmans.Šef Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu David McAllister, njemački konzervativac, upozorava da ne očekujemo previše.

Spremni na oba ishoda

“Moramo se pripremiti za oba moguća ishoda ovih izbora. U našem je vlastitom interesu da imamo najbliže moguće odnose sa Sjedinjenim Državama, bez obzira na to tko sjedi u Bijeloj kući”, rekao je za DW. “Ton bi bio drugačiji, ali siguran sam da bi administracija Harris također pozvala Europljane da učine više za vlastitu sigurnost i obranu.”

Diplomati EU-a iz 27 država članica i Europska komisija u Bruxellesu već su tjednima u povjerljivim radnim skupinama, raspravljajući o tome kako se nositi s rezultatima američkih izbora, kakvi god oni bili.

Glavni cilj je učiniti ekonomsku i sigurnosnu politiku što je više moguće “otpornom na Trumpa”, izvještava anonimno diplomat EU-a.

Na primjer, ako Trump uvede kaznene carine na robu iz Europe nakon preuzimanja dužnosti, cilj je moći odmah uzvratiti.