europski parlament
Novim genomskim tehnikama povećati otpornost prehrambenog sustava
Europski parlament podržao je tijesnom većinom u srijedu upotrebu novih genomskih tehnika u poljoprivredi, a zastupnici tvrde da će to pospješiti zelenu tranziciju stvaranjem otpornijih biljaka.
”Nove genomske tehnike pružaju dosad nezabilježene mogućnosti za europsku poljoprivredu i proizvodnju hrane“, stoji u obrazloženju izvješća švedske eurozastupnice Jessice Polfjärd.
Izvješće je usvojeno s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanim glasom.
”Ako želimo da EU bude pionir u novim tehnologijama trebamo regulatorni okvir koji to čini mogućim“, kazala je Polfjärd dan ranije u raspravi u Europskom parlamentu.
U izvješću se navodi da će se korištenjem novih genomskih tehnika povećati otpornost prehrambenog sustava jer će biljke dobivene novim genomskim tehnikama biti otpornije na klimatske promjene i nametnike te zahtijevaju manje gnojiva ili pesticida.
”Te vrste novih biljaka, u kombinaciji s poprilično jednostavnom i brzom primjenjivošću tih novih tehnika, mogle bi donijeti koristi poljoprivrednicima, potrošačima i okolišu“, stoji u izvješću.
Zastupnici smatraju da treba uvesti dvije kategorije biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama – trenutno sve podliježu istim pravilima kao i genetski modificirani organizmi (GMO).
Pritom bi druga kategorija bila podložna istim pravilima kao i GMO, dok bi biljke s određenim modifikacijama (prva kategorija) bile promatrane kao konvencionalne biljke.
Pritom je jedan od zahtjeva da ”broj genetskih modifikacija koje su uslijedile, a koje se mogu međusobno kombinirati, nije veći od tri u bilo kojoj sekvenci kodiranja bjelančevina, uzimajući u obzir da su mutacije u intronima i regulatornim sekvencama isključene iz te granične vrijednosti“.
Povjerenica Europske komisije za jednakost Helena Dalli rekla je u utorak da spomenuti prijedlog ”omogućuje inovaciju bez ugrožavanja sigurnosti“.
Neovisni hrvatski eurozastupnik Ivan Vilibor Sinčić sudjelovao je u utorak u raspravi o izvješću.
Čelnik stranke Ključ Hrvatske rekao je kako je stava da ”za nove genomske tehnike trebaju vrijedi u najmanju ruku ista pravila kao i za stare genomske tehnike“.
”Ovdje se radi o deregulaciji genetski modificiranih organizama i proizvoda dobivenih od njih. Izglasavanjem ovog zakona počinje još jedan novi masovni eksperiment nad stanovništvom, građanima i potrošačima, ali i cijelom prirodom i biosferom koja će biti nepopravljivo kontaminirana genetskim modificiranim materijalom“, poručio je Sinčić.
Usvojeno izvješće podloga je za pregovore Europskog parlamenta s državama članicama EU-a.
Izdvojeno
-
17.siječnja u 10:00 sati u HNK Zadar još jedna Kava s glumcima - imate priliku upoznati Alena Liverića!
-
Kako kukci znaju kada trebaju ići u hibernaciju, gdje i kako provode hladne periode – priču za The Conversation donosi doktorandica zoologije sa Sveučilišta u Stockholmu Anna Brødsgaard Shoshan.
-
Poziv za prijavu aktivnosti/projekata koji se odnose na kulturne, sportske, znanstvene i edukacijske aktivnosti te su isključivo namijenjene studentima vrijedi do kraja siječnja.
-
Svi koji imaju slab sluh, ali ne nose slušni aparat, trebali bi razmisliti još jednom jer je utvrđeno da pomaže ljudima da žive dulje, prema Sveučilištu Južne Kalifornije (USC).
Reci što misliš!