Ustavni sud odbio je prijedlog SDP-ova zastupnika Arsena Bauka i nije se upustio u utvrđivanje je li se premijer Andrej Plenković ogriješio o Ustav razvlašćujući predsjednika Zorana Milanovića ustavne ovlasti sukreatora vanjske politike, piše u srijedu Jutarnji list.

Povod je "način donošenja odluke o glasovanju predstavnika Hrvatske u UN-u o Rezoluciji o zaštiti civila i poštivanju pravnih i humanitarnih obveza na sjednici Opće skupštine UN-a od 27. listopada 2023. u New Yorku".

Bauk tvrdi da odluka o načinu glasovanja hrvatskog predstavnika (Hrvatska je glasala protiv rezolucije o primirju u Gazi jer se u njoj nije izrijekom spominjao napad Hamasa) nije donesena u skladu s člankom 99. stavkom 1. Ustava koji kaže da predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike.

To je, napomenuo je, vidljivo jer je Milanović u javnim nastupima isticao svoje stajalište da je Hrvatska trebala ostati suzdržana. Bauk je ustavnim sucima ukazao i na to da izostanak suradnje Milanovića i Vlade u konkretnoj situaciji nije izoliran slučaj kad je riječ o oblikovanju i provođenju vanjske politike, pa zaključio da su ispunjene pretpostavke da taj odnos intervencijom Ustavnog suda bude "vraćen" u okvire članka 99. stavka 1. Ustava.

U odgovoru koji je potpisao šef Ustavnog suda Miroslav Šeparović spominje se posebna vrsta ustavnosudskog postupanja na temelju izvornog ovlaštenja Ustavnog suda da "prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti".

Pojašnjava se kako to znači da Ustavni sud prati pojave koje ukazuju na narušavanje ustavnosti i zakonitosti te, kad ocijeni da postoji potreba, upućuje Saboru izvješće o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti.

Dodao je da će Ustavni sud tako nešto poduzeti uoči li sustavnu pojavu, ali je ovdje suci nisu našli, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.