plan uštede energije
Hrvatskoj isplaćeno 585,1 milijuna eura pretfinanciranja za RepowerEU
Europska komisija je u četvrtak isplatila Hrvatskoj 585,1 milijuna eura u obliku pretfinanciranja u okviru plana REpowerEU, koji je uključen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Osim Hrvatskoj, Komisija je također isplatila iznose za pretfinanciranje za plan REPowerEU u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Belgiji, Cipru, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Latviji, Rumunjskoj i Španjolskoj.
Isplate za pretfinanciranje namijenjene su za pokretanje provedbe ključnih mjera ulaganja i reformi navedenih u svakom poglavlju o planu REPowerEU. To bi trebalo ubrzati ostvarivanje ciljeva plana REPowerEU u pogledu uštede energije, proizvodnje čiste energije i diversifikacije opskrbe energijom kako bi Europa prestala biti ovisna o ruskim fosilnim gorivima s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu.
Plaćanja pretfinanciranja, isplaćena u jednom ili dva koraka, iznose najviše 20 posto dodatnih sredstava zatraženih za financiranje poglavlja o planu REPowerEU svake zemlje. U slučaju isplate pretfinanciranja u dva koraka drugi se dio isplaćuje u roku od 12 mjeseci od isplate prvog dijela.
Komisija je u studenom prošle godine potvrdila i pozitivno ocijenila izmijenjeni hrvatski plan za oporavak i otpornost, koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU. U prosincu je izmijenjeni plan odobrilo Vijeće EU-a.
Vrijednost izmijenjenog plana sada iznosi deset milijardi eura, od čega je 5,8 milijardi eura bespovatnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te 4,2 milijarde eura u zajmovima, a obuhvaća 84 reforme i 253 ulaganja.
Hrvatska je predložila poglavlje o planu REPowerEU, vrijedno 2,9 milijardi eura, koje uključuje jednu novu reformu, tri proširene reforme te pet novih i tri proširena ulaganja koja se temelje na postojećim mjerama.
Poglavlja obuhvaćaju i tri postojeća ulaganja, kao i jedno prošireno ulaganje, preneseno iz izvornog plana. Te mjere trebaju pridonijeti ostvarenju ciljeva plana REPowerEU kako bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030.
Njima se promiče energetska učinkovitost zgrada, smanjuje se ovisnost o fosilnim gorivima povećanjem proizvodnje i upotrebe energije iz obnovljivih izvora kao što su održivi biometan, vodik iz obnovljivih izvora i geotermalna energija, ubrzava se uvođenje energije iz obnovljivih izvora, rješavaju se problemi energetskog siromaštva i uskih grla u distribuciji električne energije, promiče se promet s nultom stopom emisija, uvodi se prekvalifikacija radne snage radi stjecanja zelenih vještina, poboljšava se sigurnost opskrbe energijom i diversifikacija opskrbe plinom u Uniji.
Izmijenjeni hrvatski plan također uključuje i nove i proširene reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, upravljanja vodama, obrazovanja, digitalne tranzicije i obnove zgrada.
Izdvojeno
-
17.siječnja u 10:00 sati u HNK Zadar još jedna Kava s glumcima - imate priliku upoznati Alena Liverića!
-
Kako kukci znaju kada trebaju ići u hibernaciju, gdje i kako provode hladne periode – priču za The Conversation donosi doktorandica zoologije sa Sveučilišta u Stockholmu Anna Brødsgaard Shoshan.
-
Poziv za prijavu aktivnosti/projekata koji se odnose na kulturne, sportske, znanstvene i edukacijske aktivnosti te su isključivo namijenjene studentima vrijedi do kraja siječnja.
-
Svi koji imaju slab sluh, ali ne nose slušni aparat, trebali bi razmisliti još jednom jer je utvrđeno da pomaže ljudima da žive dulje, prema Sveučilištu Južne Kalifornije (USC).
Reci što misliš!