Stranka hrvatskog zajedništva odgovara na izjavu gradonačelnika Benkovca o izgradnji vjetroelektrana u Vukšiću. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Posebno nas žalosti i zabrinjavaju izjave Tomislava Bulića gradonačelnika Benkovca za izgradnju vjetrelektrana u Vukšiću u kojima navodi “da je po njemu sporna naknada iz obnovljivih izvora energije jedinicama lokalne samouprave i da će vidjeti s investitorima na koji bi način oni gradili vjetrolektrane u Vukšiću ”.

Iz  takvih izjava u javnosti isčitava se da gradonačelnik Benkovca staje na stranu interesnih grupa,  a  na uštrb domicilnog stanovništa.

Gradnja vjetroelektrana u Vukšiću trajno bi i nepovratno uništila najvrijednije resurse i netaknutu prirodu na području Vukšića, a iste nemaju gotovo pa nikakav pozitivni učinak na lokalnu sredinu.

Vukšićka brda obiluju bogatom florom i predstavljaju staništa divljih životinja i ugroženih ptičjih vrsta. Iste bi devastirale krajolik, a visina stupova bi snažno narušila esteski izgled okoliša. 

Gotovo nemoguće bi bilo razvijati ikakve planove i ideje o razvoju ruralnog i izletničkog turizma kojima brojni mještani Vukšića već razmišljaju, a ne bi bila moguća niti bilo kakva druga gospodarska aktivnost idućih nekoliko desetljeća jer vjetroelektane rastjeruju i uništavaju svaku perspektivu života na tom području.

Podržavamo svaki razvoj, ali priča s vjetroelektranama vodi u jednu  neprihvatljivu krajnost u kojoj će mjesto Vukšić postati tek jedan veliki vjetropark, a s posljedicom da u Vukšići ostanu samo čevrtaljke s opustjelim mjestom Vukšić.

Neodgovoran pristup gradonačelnika Benkovca ovome egzistencijalnom problemu nešto što je neshvatljivo i neoprostivo.

Podsjetimo, SHZ je pokrenula potpisivanje peticije protiv izgradnje vjetroelektrana u Vukšiću, nakon uvida u prostorni plan Grada Benkovca.

Zahvatom je obuhvaćeno sljedeće:

 18 vjetroagregata u klasi snage do 3.5 MW s pripadajućim operativnim platoima za temeljenje i tehničke potrebe (dimenzija oko 70 m x 35 m);

pristupni putevi do pozicija svakog od vjetroagregata, širine do 5 m, u koridoru od 10 m osim na mjestima (u zavojima) gdje je zbog transporta potrebna i veća širina;

 mjerni stup;

 interna srednjenaponska/niskonaponska i telekomunikacijska kabelska mreža za međusobno povezivanje vjetroagregata sa spojem na TS 20/110 kV;

 priključna transformatorska stanica TS 20/110 kV Korlat;

 trasa dalekovoda: uvod DV 110 kV Obrovac-Zadar u TS 20/110 kV Korlat: uvod iz smjera TS Obrovac duljine oko 3,72 km i uvod iz smjera TS Zadar duljine oko 3,80 km, navodi se u Studiji o utjecaju na okoliš vjetroelektrana Korlat.

U Studiji se navode i sve mjere zaštite okoliša tijekom gradnje i rada vjetroelektrana.