Europska komisija u četvrtak je znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini na 10,5 posto, što je drugi najveći rast u EU-u nakon Irske, te smanjila procjenu rasta za ovu i sljedeću godinu u odnosu na prethodne prognoze.

Europska komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske prognoze u kojem ističe da je hrvatsko gospodarstvo prošle godine ostvarilo potpuni oporavak u obliku slova V, čime je premašilo razinu od prije krize 2019. godine. Nakon pada od 8,1 posto u 2020. godini, procjenjuje se da je hrvatsko gospodarstvo u 2021. raslo 10,5 posto. Jedina članica EU-a čije je gospodarstvo prema procjeni raslo brže od hrvatskog u prošloj godini jest Irska s 13,7 posto.

U prethodnim, jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 11. studenoga prošle godine Komisija je procjenjivala rast hrvatskog gospodarstva u 2021. na 8,1 posto.

Što se tiče inflacije, procjenjuje se da je u prošloj godini iznosila 2,7 posto, ove godine očekuje se rast na 3,5 posto, a sljedeće pad na 1,6 posto. Te brojke su u razini prosjeka europodručja i nešto niže u odnosu na EU u cjelini.

Kada je riječ o procjeni rasta u ovoj i sljedećoj godini, Komisija očekuje rast od 4,8 posto (u jesenskim prognozama bilo je 5,6 posto) i sljedeće godine tri posto (u jesenskim prognozama 3,4 posto).

Nakon snažnog rasta u drugom i trećem tromjesječju 2021., u četvrtom se očekuje usporavanje na temelju kratkoročnih indikatora ekonomskih aktivnosti i rasta cijena.

Oporavku prošle godine pridonio je izvoz roba i usluga, u čemu je turizam imao ključnu ulogu kao i privatna potrošnja.

Snažan rast potražnje za finalnim proizvodima potaknuo je rast uvoza, ali doprinos neto izvoza ukupnom rastu ostat će pozitivan, navodi Komisija.

I ove godine očekuje se dinamičan rast od 4,8 posto zahvaljujući domaćoj potražnji i izvozu. Zbog nepovoljne epidemiološke situacije, očekuju se slabiji gospodarski rezultati u prvom tromjesečju ove godine, ali se očekuje ubrzanje tijekom ostatka godine.

Dok se očekuje da će rastuća inflacija utjecati na privatnu potrošnju, a povoljan razvoj na tržištu rada i relativno blage mjere za suzbijanje pandemije trebali bi imati solidan doprinos rastu  BDP-a.

Očekuje se rast investicijskih aktivnosti na temelju rasta potražnje, očekivanog ubrzanja obnove nakon potresa na Banovini i u Zagrebu, povoljnih financijskih uvjeta i provedbe nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Rebalansirani proračun ukazuje da će državna potrošnja imati mali pozitivni doprinos rastu ove godine.

S druge strane, nešto prigušenija potražnja u glavnim trgovinskim partnerima i snažni bazni učinak sugeriraju da će izvor roba usporiti, ali da će ostati solidan, dok će izvoz usluga dosegnuti pretpandemijsku razinu u čemu će turizam imati najvažniju ulogu.

Očekuje se pozitivni doprinos neto izvoza ukupnom rastu, ali nešto slabiji nego prošle godine.

Ravnoteža rizika za ove procjene blago preteže na negativnu stranu, ponajviše zbog ustrajnih problema u ugovaranju projekata obnove od potresa, što može negativno utjecati na investicije.

Sljedeće godine očekuje se da će se rast BDP-a postupno približavati potencijalnoj stopi rasta od oko tri posto, navodi Komisija.

Inflacija bi ove godine mogla iznositi 3,5 posto s prošlogodišnjih 2,7 posto, uglavnom zbog rasta cijena robe. Očekuje se da će  visoka inflacija u prvoj polovici godini usporiti u ostatku godine. Na inflaciju će uglavnom utjecati cijene energije i neprerađene hrane. Stabilna inflacijska očekivanja, bazni učinak i očekivani pad cijena robe ukazuje na smanjenje inflacije u 2023. na ispod dva posto, zaključuje Komisija svoje procjene za Hrvatsku.

Što se tiče EU-a u cjelini, Komisija procjenjuje da će nakon rasta od 5,3 posto prošle godine, gospodarstvo godine rasti po stopi od 4 posto i sljedeće 2,8 posto. U europodručju očekuje se rast od 4 posto ove godine i 2,7 posto sljedeće godine. EU je u cjelini dosegnuo pretpandemijsku razinu BDP-a u trećem tromjesečju prošle godine, a sve države članice trebale bi se vratiti na pretpandemijsku razinu do kraja 2022. godine.

Nakon snažnog oporavka gospodarske aktivnosti u EU-u koji je započeo u proljeće prošle godine i nastavio se nesmetano do rane jeseni, procjenjuje se da se zamah rasta u EU-u usporio na 0,4 posto u posljednjem tromjesečju 2021., s 2,2 posto u prethodnom tromjesečju.

Dok se usporavanje već očekivalo u jesenskim prognozama, usporavanje u trećem tromjesječju bilo je veće od očekivanja, zbog pandemije i pojave nove zaraznije varijante virusa, visokih cijena energije, a mnoge države članice su pod pritiskom zbog povećanog opterećenja zdravstvenih sustava i nedostatka osoblja zbog bolesti i preventivne karantene. Uska grla u logistici i u lancu opskrbe, uključujući nestašicu poluvodiča i neke metalne robe, također će nastaviti opterećivati proizvodnju tijekom prve polovice godine, navodi Komisija.