Politika

večernjak analizira

Hrvatska za obranu troši više od Njemačke, Italije, Mađarske, Španjolske

Hrvatska za obranu troši više od Njemačke, Italije, Mađarske, Španjolske
MORH

Među 28 članica NATO-a Hrvatska je s 1,71 posto BDP-a na 10. mjestu po izdvajanjima, ispred svih svojih susjeda, dok njemački obrambeni budžet iznosi 1,23 posto BDP-a Hrvatska je, prema najnovijim podacima NATO-a o obrambenim izdvajanjima država članica iz ožujka 2019. godine, svrstana na 10. mjesto među 28 članica Saveza (za Makedoniju nema podatka), objavio je u petak Večernji list.

Ukupna obrambena izdvajanja Hrvatske za 2018. prema tim podacima, iznose 1,71 posto BDP-a, a još donedavno Hrvatska je na toj ljestvici bila 16. a izdvajala je 1,3 posto BDP-a, piše Večernji.

To što se podigla za šest mjesta ne znači da je to rezultat znatnog povećanja vojnog proračuna, koji inače i jest veći, nego stoga što je Hrvatska napokon počela svoj udjel u vojnim troškovima računati poput ostalih zemalja članica. U NATO-ovu izvješću proračunske stavke iskazuju se preciznije i sukladno s NATO-ovom definicijom obrambenih troškova, ukupni obrambeni troškovi Hrvatske nisu više isključivo troškovi proračuna Ministarstva obrane, navodi Večernji.

Pojašnjavaju da u širu definiciju vojnog trošenja ulaze i troškovi mirovinskog izdvajanja za bivše profesionalne vojnike koji su bili djelatne vojne osobe, dakle imali su profesionalne ugovore s MORH-om.

Zahvaljujući tom širem izračunu prikazani su realni troškovi za obranu pa će sada biti prikazano da Hrvatska za 2019. troši oko 6,4 milijarde kuna. Od toga, vojni proračun (MORH) za 2019. iznosi 5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna više nego u 2018. (oko 4,5 milijardi kuna).

Plan za 2018. iznosio je oko 4,8 milijardi kuna, no kako nije realizirana prva rata kredita za borbenu eskadrilu zbog nabave F-16 Baraka od Izraelaca, MORH je u prošloj godini neplanirano utrošio oko 300 milijuna kuna manje od planiranog iznosa, ističe Večernji.

Vlada Andreja Plenkovića, dodaju, okrenula je višegodišnji trend smanjivanja obrambenog proračuna te je izradila plan rasta koji će biti konačno definiran i potvrđen dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga RH, čija je izrada u tijeku.

Nadalje, prije ljeta 2018. godine donesen je zaključak Vlade o izdvajanjima za obranu, kojim je istaknuto da je potrebno uskladiti metodologiju dosadašnjeg načina prikazivanja obrambenih izdvajanja u međunarodnim statistikama. I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je 2018. države članice da dodatno provjere način izvješćivanja o obrambenim izdvajanjima ne ograničavajući ih samo na novac dodijeljen ministarstvima obrane, piše Večernji list.


Reci što misliš!