U okviru ovog instrumenta „ESIF Kredita za javnu rasvjetu“, jedinicama lokalne samouprave dodjeljivat će se krediti i to u rasponu od 500 tisuća do 15 milijuna kuna uz nisku kamatnu stopu

U utorak, 19. lipnja 2018. godine ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac potpisala je zajedno s predsjednicom Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamarom Perko i članom Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Hrvojem Čuvalo, Sporazum o financiranju između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za provedbu financijskog instrumenta „ESIF Krediti za javnu rasvjetu“ u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, a svečanosti potpisivanja nazočili su i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te ministar financija Zdravko Marić.

Ukupna vrijednost ovog financijskog instrumenta iznosi 20 milijuna eura, odnosno 152 milijuna kuna, iz europskih fondova, a namijenjen je jedinicama lokalne samouprave. Financijski instrumenti sufinanciraju se u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova i općenito dolaze u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala.

U okviru ovog instrumenta „ESIF Kredita za javnu rasvjetu“, jedinicama lokalne samouprave dodjeljivat će se krediti i to u rasponu od 500 tisuća do 15 milijuna kuna uz nisku kamatnu stopu koja se određuje prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave na čijem se području projekt provodi (0,1%, 0,25% i 0,5% godišnje). Rok otplate je do 10 godina, uključujući do 6 mjeseci počeka. Pored ovako povoljne cijene financiranja, dodanu vrijednost „ESIF Kredita za javnu rasvjetu“ čini i oslobođenje od plaćanja svih naknada čime ovi krediti predstavljaju doista dostupni izvor financiranja za postizanje energetskih ušteda u sustavu javne rasvjete jedinica lokalne samouprave.

„Financijski instrumenti, kao novi i jednostavniji pristup EU sredstvima, prije svega zbog bitno manjih administrativnih zahtjeva, imaju još jednu vrlo važnu značajku, a to je da ih se ponovno upotrebljava nakon povrata. Dakle, kada se vrate u državni proračun, RH će ih koristiti u iste svrhe, čime se novac koji ulažemo u financijske instrumente više puta upotrebljava, odnosno uvjetno rečeno reciklira, što je bitno iz perspektive poreznih obveznika. Radi se o doista dostupnom izvoru financiranja jedinica lokalne samouprave budući da će naše općine i gradovi moći vraćati ove izrazito povoljne kredite prvenstveno iz ušteda na računima za električnu energiju, dakle bez novog opterećenja za porezne obveznike“, izjavila je ministrica Žalac te dodala kako ovo nije prvi financijski instrument za javnu upravu u cilju postizanja energetske učinkovitosti. U prosincu 2017. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodijelilo je, također HBOR-u, provedbu sličnog proizvoda „ESIF Kredite za energetsku učinkovitost za javne zgrade“ u vrijednosti od 190 milijuna kuna.

„Provedbom ovog financijskog instrumenta, osim dobrobiti za javni sektor i postizanje energetskih ušteda, očekujemo i povećanje gospodarske aktivnosti u kontekstu ugovaranja izvođenja radova i nabave što će imati dodatne pozitivne konotacije za hrvatsko gospodarstvo. HBOR već početkom srpnja počinje zaprimati zahtjeve za odobrenje ovih kredita te pozivam sve zainteresirane da nam se čim prije obrate“, izjavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.

Potpisivanjem Sporazuma o financiranju, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao Upravljačko tijelo Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., pokrenulo je provedbu osmog financijskog instrumenta, a u narednom razdoblju očekuje se pokretanje još dva financijska instrumenta u okviru energetske učinkovitosti, ovaj put za privatni sektor (prvi je namijenjen proizvodnji, a drugi turizmu i trgovini).