Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u utorak je simbolično objavila rang listu 3400 dobitnika stipendija u STEM područjima znanosti, koje se ove godine prvi put dodjeljuju studentima prve godine i viših godina fakulteta.

Ukupna vrijednost stipendija iznosi 186.044 milijuna kuna, pri čemu je 85 posto potrebnih sredstava osigurano iz Europskog socijalnog fonda, a 15 posto sufinancira Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

15.000 stipendija tijekom pet godina

Studenti koji su ostvarili pravo na stipendiju moraju je prihvatiti do 5. prosinca, ta će tijekom akademske godine od listopada do lipnja dobivati po 1200 kuna mjesečno. Tijekom pet godina ostvarit će se ukupno 15.000 stipendija.

Divjak je istaknula kako se dodjeljivanjem stipendija studentima prve godine želi potaknuti upis na STEM studije, a ne samo da ih dobivaju studenti druge i treće godine koji studiraju prirodne, biotehničke i tehničke znanosti, te biomedicinu i zdravstvo.

Pravo na stipendiju imali su studenti, upisani na studijske pograme u STEM području, koji su ostvarili maksimalno 120 ETCS bodova. Pri tome je 40 posto stipendija dodijeljeno onim studentima koji su ove godine upisali prvu godinu studija, a 60 posto višim godinama.

Studenti prve godine rangirani su temeljem rezultata državne mature iz matematike, a ako su imali isti broj bodova u obzir su uzeti rezultati državne mature iz fizike, kemije i biologije.

Za studente viših godina bodovi su se izračunavali temeljem prosjeka ocjena i prosječnog broja ETCS bodova tijekom studiranja.

Divjak je pojasnila da su se rang liste za STEM stipendije izrađivale odvojeno za četiri znanstvena područja (prirodne znanosti, biotehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo, te tehničke znanosti), posebno za studente prve godine a posebno za studente viših godina.

Naglašava kako je dodjeljivanje stipendija bilo u potpunosti automatizirano u skladu sa zahtjevima eGovernmenta.

Projekt je podržao potpredsjednik Vlade Predrag Štromar istaknuvši veliku potrebu našeg društva za stručnjacima iz STEM područja.

"Trebamo mlade i obrazovane ljude koji su tehnološki izuzetno napredni. Samo s takvim znanjima Hrvatsku možemo priključiti najrazvijenijim državama, koje diktiraju smjer u kojem ide svijet", rekao je Štromar.

Gdje naći nastavnike za informatiku

Upitana gdje će naći 76 nastavnika, koliko ih je još potrebno za uvođenje obavezne informatike u škole, Divjak je odgovorila kako je jedno od rješenja dopuna norme postojećim nastavnicima koji predaju informatiku.

Također, oni koji informatiku studiraju na nastavničkim smjerovima opredijeljeni su da taj predmet predaju u školama. Uz to, postoje nastavnici koji predaju dva predmeta (matematiku i informatiku, fiziku i informatiku i sl.), pa se preraspodjelom može doći do novih ljudi, dodala je.

Divjak je negirala spekulacije da će se informatika uvoditi kao obavezan predmet nauštrb nekog drugog predmeta. "Informatika se u 5. i 6. razred osnovne škole bez problema uvodi u satnicu jer učenici u tim razredima imaju 22, odnosno 23 sata obavezne nastave, a ograničenje po standardima je 30 sati", istaknula je.

Podsjetila je na veliku potporu roditelja, jer zadnje istraživanja pokazuje da više od 80 posto roditelja podržava uvođenje obavezne informatike u 5. i 6. razred osnovne škole. Također, više od 70 posto roditelja daje potporu cjelovitoj kurikularnoj reformi.