Iako nije imenovala ili prozvala nikog posebno, iz sadržaja riječi Kolinde Grabar Kitarović savršeno je jasno da je oštrica njezine kritike usmjerena prema izvršnoj vlasti, dakle vladi, odnosno njezinom prvom čovjeku Andreju Plenkoviću.

Ne treba zaboraviti da je ista ta predsjednica još ovo ljeto za "širenje depresije" i "loše slike naše zemlje" okrivila medije, a sad je okrenula priču za 180 stupnjeva i prozvala one koje zaista i treba prozvati - izvršnu vlast.

Što stoji iza takvog zaokreta predsjednice, koja je prije dvije godine nakon izborne pobjede obećavala da će Hrvatska postati jedna od najprosperitetnijih zemalja EU-a i svijeta? Evo komentara analitičara Žarka Puhovskog i Ivana Rimca.

"Radi se o potpuno istoj pogrešci koju je napravio Josipović u drugom dijelu svog mandata, a to je pokušaj da se svidi svima i onda to završi tako da se ne svidi nikome, odnosno da izgubi "svoje", a ne dobije "njihove". To će se dogoditi i u ovom slučaju jer su karte tako promiješane da veći dio biračkog tijela neće prelaziti za predsjednicom jednom kad ona promijeni svoje stavove. Oni koji su protiv nje joj se protive prvenstveno zbog svjetonazorskih razloga, a ne političkih. Sličan pokušaj je imao i Josipović kad je pokušao dobiti glasove desnice pa je nakon toga izgubio izbore. Ovo danas ima slične šanse da završi loše za predsjednicu", rekao nam je Puhovski.

Prije dvije godine predsjednica je obećavala da će Hrvatska biti među uspješnijim zemljama EU-a i svijeta. To se, naravno, nije dogodilo, pa smo zato pitali Puhovskog je li današnji istup predsjednice na neki način predbacivanje odgovornosti za neizvršeno obećanje, koje je ionako u startu bilo krajnje nerealno?

"Ona je nasjela na vlastite želje kao sliku realnosti. Naime, ni sama nije vjerovala da može pobijediti na izborima pa se to ipak dogodilo, pa je onda valjda pomislila da, ako je to uspjela promijeniti, da može i ostalo. Jasno da ona kao predsjednica nema ovlasti za ispunjavanje takvih obećanja i zato je to ostalo u zraku", rekao nam je Puhovski.

Treba li se zbog Kolindinog napada zabrinuti premijer Plenković, koji ionako loše stoji po istraživanjima javnog mnijenja?

"Dok god Plenković ima 76 ruku u saboru, sve drugo je drugorazredno pitanje jer redovni izbori neće biti još neko vrijeme. No, moje uvjerenje je da bi izbori ipak mogli biti uskoro, odnosno da bi se ovakva vladajuća koalicija ipak mogla raspasti, a onda će i stav predsjednice izgledati puno drugačije. To se može dogoditi ako, npr., pravosuđe zabrani Bandiću obnašanje gradonačelničke funkcije jer on bi takvu odluku sudskih vlasti sigurno pripisao zakonodavnoj, odnosno izvršnoj vlasti, pa bi njegovi ljudi u parlamentu vjerojatno odustali od podrške Plenkoviću. Isto tako, ako se dogodi neki veći napad na nacionalne manjine, možda bi i Pupovac mogao naći hrabrosti da okrene leđa Plenkoviću. Moguće je i da SDP na neki način vrati Sauchu u svoje redove. Jedino što nije moguće je da HNS sruši vladu. Oni su se ukopali i nemaju kuda ići ako to naprave", rekao nam je Puhovski, koji smatra da Plenkovića zanima samo broj od 76 ruku u parlamentu, što analitičar ocjenjuje kao "dobru taktiku, ali lošu strategiju, jer to drži vodu dok majstori ne odu".

Profesor s Fakulteta političkih znanosti, Ivan Rimac, u razgovoru za Index kaže da je za Plenkovića ključna podrška koju ima u vlastitoj stranci, HDZ-u. 

"S te strane, mislim da on i dalje ima dovoljno ljudi koji ga podržavaju iz vlastitih interesa. Mislim da u to spada i način na koji se on odnosi prema problemima u Agrokoru jer, sudeći prema svim pokazateljima i tome kako su se političari dosad postavljali u toj problematici istrage oko Agrokora, jasno je da su mnoge stare političke strukture sklone kontrolirati količinu informacija koje izlaze u javnost o toj temi. Upravo zbog toga je Plenković dobrodošao akter za mnogo političara iz HDZ-a koji su bili u strukturama vlasti u proteklom periodu. Mislim da on s te strane nema problema, jer problemi nastaju kad se javnost uzburka, a upravo javnost sve više i više počinje postavljati pitanja o Agrokoru. Tih pitanja će biti i više, a sudeći po načinu na koji Plenković odgovara na takva pitanja, tu se javljaju nove sumnje i pitanja na koji su način riješene neke stvari oko te priče - je li Lex Agrokor bio najbolje rješenje i u kojoj je mjeri to rješenje nekom pogodovalo? Naime, Lex Agrokor bi se mogao ispostaviti ne samo kao opasnost za porezne obveznike, nego i za način na koji doživljavamo politički sustav", rekao nam je Rimac, kojeg smo pitali kako tumači predsjedničinu kritiku vlade i samog Plenkovića.

"Pitanje je koliko je ona zadužena za to. Naime, ona jest odgovorna za stanje u zemlji općenito, ali kad ulazi u pojedine konkretne teme, jasno je da su to ovlasti premijera. Radi li se tu o probuđenoj savjesti ili o unutrašnjem sukobu u HDZ-u, u kojem predsjednica prepoznaje nešto što njoj može štetiti, to se zasad ne zna. Moguće je da se prepala javnog mnijenja, koje je zaista sve negativnije po HDZ, a moguće je i da je spoznala da je aktualno vodstvo HDZ-a nema namjeru podržati u borbi za novi mandat, ali to su sve špekulacije. Današnja izjava jest promjena u njezinoj retorici, pa je moguće da je ona nastala iz jedne neobične situacije - naime, ona je nedavno postavljena na visoku poziciju u smislu moći u stranim medijima, pa je moguće da je odlučila djelovati malo agilnije", zaključuje Rimac.