Povodom godišnjice mandata Andreja Plenkovića, u 30 minuta intervjua s premijerom Zoran Šprajc pokušao je otkriti može li on u iduće tri godine mandata učiniti da Hrvatska bude bolja zemlja nego što je dosad bila, može li Hrvatska biti zemlja u koju se ljudi vraćaju, a ne samo zemlja iz koje ljudi odlaze.

Premijeru evo dosta uzbudljiva godina iza vas i nas, ali evo i uzbudljiv dan, možete li prokomentirati ovaj iznenađujući obrat da nitko od osumnjičenih u slučaju Agrokor nije dobio pritvor, da je sud defacto opalio dosta veliku pljusku Državnom odvjetništvu?

Pa ja već rekao da ne komentiram procese koji su u tijeku.

Evo i Ivica Todorić vas opet proziva zbog tog sastanka u Vladi neposredno uoči ove akcije privođenja, što ste dogovorali na tom sastanku? 

Sasvim je jasno da politika HDZ-a ni na koji način ne utječe na rad policije, odvjetništa… A što se tiče sastanaka vikendom pa imamo sada situaciju da je predsjednica otišla u Moskvu, predsjednik Sabora je u Kanadi, ja sam bio u Bruxsellesu i imali smo normalne konzultacije. Nitko se ne bi čudio da dođe u nedjelju i zatekne nas tamo.

Vjerujete li da će se Ivica Todorić na kraju odazvati pozivu Dorha i vratiti u Hrvatsku ili će čekati izručenje?

To je na njemu.

Dosta ste se hvalili i sa Lex Agrokorom danas i ajde složit ćemo se da je taj zakon bio nužno zlo, ali bojite li se pravnog kaosa koji će uslijediti kada dođu tužbe i bojite li se da će dio tog računa na kraju ipak platiti porezni obveznici , to je po mnogima dosta realna opcija? Vi ste pravnik …

Naša procjena je bila da odgovarajući zakonski okvir koji pokriva stečajno zakonodanstvo nije dovoljno dobar za kompaniju koju imamo od sistemskog značaja. Ta je kompanija i dalje u privatnom vlasništvu, a moram reći da niti jedna lipa poreznih obeznika od travnja do sada nije potrošena i da je uloga države da bude svojevrsni facilitator I to putem izvanredog povjerenika koje je imenovao trgovački sud.

No, mnogi smatraju da je problem samo zamrznut na godinu dana i da će eskalirati?

To jednostavno nije točno, izvanredni povjerenik angažirao je posebne savjetnike, pravne i finacijske stručnjake, vjerovničko vijeće… Razgovara se kako provesti restrukturiranje i nagodbu.  

Navodno će izručenje iz Velike Britanije biti jako teško obzirom na specifičnost pravnog poretka, mogu li oni ignorirati europski uhidbeni nalog?

Iako su se oni izjasnili na referendumu sve dok su članica trebaju poštivati sve statute koji postoje na razini Europske unije, a jedan od njih je i europski uhidbeni nalog.

Je li Božo Petrov na kraju ipak napravio dobro kada ga je namamio u Banske dvore na onaj sastanak i otovrio tu temu?

Gospodin Petrov koristi medije u žalu što više nije predsjednik Sabora kako bi opisao detalje s pojedinih sastanaka. To je njegov stil. Politika Vlade je bila da se temeljito informiramo kad smo bili svjesni dimenzije problema. Od četiri scenarija: ne činiti ništa, nacionalizirati, dati sredstva ili ići sa zakonom – odlučili smo se s onim što je jedino bilo moguće.

Ruske banke su već davno blokirale Agrokorovu imovinu u Srbiji, a nekidan i u BiH, hoće li se u rješenje tog dijela problema uključiti Vlada ili je to sve ostavljeno Anti Ramljaku? Agrokor polako postaje i politički problem… 

Vlada je sa svoje strane prenijela drugim vladama u susjednim državama sve aspekte koji se odnose na zakon o izvanrednoj upravi, sve smo temeljito pojasnili. Sberbanka nastoji doći do svojih sredstava, tražbina. Međutim, svi ti procesi se vode protiv kompanije, ne protiv hrvatske države. Bili su razgovori Ministarstva gospodarstva i diplomacije s nizom ministara u susjednim zemljama, gdje smo objasnili da je bit Vladinog angažmana što nije došlo do domino efekta, tsunamija na financijskim sustav, dobavljače, radnike…

Zašto u delegaciji s predsjednicom u Rusiju nije otišla i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, sigurno je mogla pomoći u razgovorima oko Agrokora, vi je niste pustili ili ju ona nije ni zvala?

Nadam se da su razgovori predsjednice Republike i ruskog predsjednika Putina išli za tim da Sberbanka kao jedan od najvažnijih vjerovnika promijeni politiku i da se aktivno uključi u proces restrukturiranja i nagodbe jer imaju sve informacije. Očekujem da ovaj današnji sastanak imati pozitivan efekt na njihove stavove kroz proces restrukturiranja.

Potpredsjednica Vlade je bila prije desetak dana u Moskvi i pripremila je ovaj posjet kada je riječ o gospodarskim pitanjima. Svatko radi svoju ulogu.

Jeste li vi i predsjednica uopće razgovarali o ovom njenom posjetu Rusiji, ili svatko radi po svome? Takve su špekulacije…

Naravno da smo koordinirali taj posjet. Špekulacije su čudo, kad bi država funkcionirala po špekulacijama slabo bi funkcionirala. Vlada je pružila punu potporu organizaciji, sadržaju, sporazumima ovog susreta.

Što se događa sa Slovenijom? Miro Cerar uvrijedio se na vaš govor u UN-u – ovaj tjedan vam je poslao pismo u kojem vas zove na nastavak dijaloga… jeste li mu odgovorili?

Ne bih rekao da se uvrijedio. Što bi bilo da se bilo tko u Hrvatskoj osjeti pogođenim kada Slovenija javno kaže blokirat ćemo Hrvatsku u pristupanju OECD-u. Hrvatska vanjska politika nema refleks blokiranja susjeda ili traženja problema u stavovima drugih država. Imamo refleks dobrosusjedske suradnje i dijaloga. Znate da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u vrijeme pristupnih pregovora kada je od strane Slovenije bilo blokirano 14 poglavlja. Prošlo je češko predsjedanje bez iti jednog otvorenog i zatvorenog poglavlja. Bili smo primorani na to. Uložili smo značajna sredstva, angažirali najbolje stručnjake, ušli smo u dobroj vjeri. Arbitražu je kompromitirala druga strana. Ta teza da Hrvatska da ne poštuje međunarodno pravo je netočna. I to je bila moja prilika na Općoj skupštini UN-a. Ja sam tu da štitim hrvatske interese i da na tom ključnom vanjskopolitičkom forumu to artikuliram što je istina i što je hrvatski stav i to ću činiti uvijek

Ja sam već odgovorio kolegi Ceraru pismom i podsjetio da sam još prigodom posjeta Ljubljani 12. srpnja izrazio želju da on dođe u Hrvatsku kako bismo razgovarali o otvorenom pitanju granice i svim drugim otvorenim pitanjima koje postoje između dvije prijateljske zemlje. Upravo je dogovor kolege Cerara, Junckera i mene 29. travnja omogućio da naše granične policije mogu prijeći sa sustavnih na ciljane kontrole. Efekt – 100 milijuna noćenja, 17 milijuna dolazaka, 11 milijardi eura prihoda od turističke sezone.

Ajmo se vratiti na rezultat rada Vlade, Vi ste danas ovih zadnjih godinu dana u Saboru prikazali dosta idilično, sat vremena ste hvalili i sebe i vašu Vladu, rekao bi čovjek ovdje cvatu samo ruže i cvijeće, ali bojim se da se dobar dio građana s tim ne bi složio… ne bi se sigurno složilo onih 150.000 koji su otišli iz Hrvatske? Ima li nešto s čim ste vi nezadovoljni?

Ja sam pristupio ovom izvješću koje sam dužan podnijeti vrlo detaljno i temeljito. To nije samo izvješće mene osobno, nego očitovanje svih resora Vlade. Taj govor kada ga u miru pročitate je vrlo sadržajan, argumentiran i precizan. Uvijek se može više i bolje. Objektivno govoreći, u ovom trenutku ova tema koja se odnosi na Agrokor koja je sama po sebi reformski proces (nisam uzalud koristio riječ čistilište) uzela je jako puno vremena. Ovo je šansa za transformaciju poslovnih odnosa u Hrvatskoj. Ako pogledate učinke porezne reforme: veća potrošnja građana, rasterećenje gospodarstva, rast BDP-a, smanjivanje javnog duga, izlazak iz procedure prokomjernog deficita, rast izvoza… Svi ti podaci govore da su svim makroekonomski trendovi pozitivni.

Ali teško ih je povezati s rezultatima rada ove Vlade, oni su počeli tijekom Milanovićeve Vlade, s čime on nije imao veze, nego su se otvorile granice EU-a, ekonomija je krenula…

Dakle, ništa, mi kao da nismo bili tu?

To će vam reći svi ekonomisti…

Neće vam svi reći. Reći će vam oni koji lakonski komentiraju stvari, koji će reći nije do vas nego je neka nevidljiva ruka sve to napravila. Zar mislite da se proračunska disciplina odvija sama po sebi? Ne odvija se. Sve se odvija s određenom svrhom i dinamikom. Moj je cilj bio da ova kriza s kojom smo se suočili, a ona sigurno nije do moje Vlade, nije utjecala na ključne pozitivne trendove. Rejting agencije gledaju je li u zemlji stabilan politički sustav, predvidiv pravni sustav ili je to zemlja u kojoj može napraviti poslovni plan i ostvariti u takvom okruženju svoje poslovne ideje. Takvu zemlju želim i na tome radimo.

Dio od toga što kažete stoji, ali stoji i činjenica da nas je u vašem mandatu prestigla Bugarska po standardu stanovništva…

Gledajte, Bugarska i Rumunjska su već deset godina u Europskoj uniji. Koriste EU fondove puno dulje nego mi, veće su. One inicijalne muke su prebrodile. To i mi radimo. Sad smo na 47 posto raspisanih natječaja iz okvira koji je 10,7 milijardi eura, moj je cilj da u iduće tri godine sve novce povučemo. Trendovi koje ima su izrazito dobri, a nismo zaboravili ni na socijalnu uključenost i solidarnost. Povećali smo minimalnu plaću, dogovorili se s javnim i državnim službenicima. Zaposlenost je za 50.000 ljudi veća.

No, što vi mislite zašto ljudi odlaze iz Hrvatske?

Mi smo zemlja koja polako dolazi kraju tranzicijskog razdoblja. Da smo tranziciju apsolivirali ne bi nam se dogodio slučaj Agrokor, koji nam se sada događa. Jednostavno činjenica je da ulaskom u Europsku uniju imamo i slobodu kretanja, sve se to lakše korsti, a dio njih želi otići i dio života provesti u zemlji gdje će više zaraditi.

Kažu da je prva godina mandata najbolja godina za napraviti bolne rezove i početak reformi, vi ste je potrošili bez da ste započeli ijednu ozbiljnu reformu? Niti u zdravstvu, niti javna uprava, niti pravosuđe?

To su strukturne reforme. Spomenuo sam danas u govoru koje smo sve zakone donijeli. Nije realno da u ovakvoj godini, u kojoj se puno toga dogodilo, svi problemi hrvatske tranzicije dođu na dnevni red. Mandat traje četiri godine, htio sam osigurati političku stabilnost, da nam se drugi ne smiju. Daleko smo mi od političke kulture Italije, gdje su česti izbori, jer kod njih sustav funkcionira. Za našu zemlju je politička stabilnost bilo kakvog iskoraka, rasta i razvoja. Zato smanjivanje tenzija i podjela je važno. Hrvatska nije ista kao prije godinu dana. Posebno po ozračju u zemlji.

U Mostu kažu da se i HDZ i SDP nereformske stranke, koje samo žele zadržati Status Quo i svoje privilegije i da ste po tome potpuno iste stranke, dobar dio građana na izborima im je dao za pravo?

Kad sam došao HDZ je bio na 20 posto, sad stojimo na 34. Oni stoje na onome na čemu stoje. Naš rejting je na razini Kurza, Merkel, Macrona. Dakle, ono što mainstream stranka mora biti. Sve iznad toga je čudo i tu držim stabilnost. Most ima određene ideje, ambicije, projicira to s lokalne na naciolne razine, trebaju jedno vrijeme prilagodbe. Njih sam doživio s puno simpatija. Ali to je kao jedan veliki široki ljevak u koji mnoge interesne skupine ubacuju svoje ideje. S obzirom na nedostatak filtera kod njih – to im sutra postaje javna politika. Tu je razlika nas i njih kao prosvjedne stranke. Moj angažman je da učinim zemlju stabilnom, u kojoj mainstream stranke grade povjerenje u sebe i institucije.

Ali nemate stabilnost u Saboru, imate dvije, tri ruke više od polovine, svaki zakon je problem za izglasavanje…

Zašto mislite da je to problem? Imali ste već u Hrvatskoj većina za jedan glas. Zašto je to problem?

Za bolne rezove, ozbiljne reforme – oni su problematični ako imate takvu većinu…

Koji to zakon nećemo moći provesti kroz ovu većinu. Ne spominjete činjenicu da je oporba uvjetovala izbor ustavnih sudaca, što je obveza Sabora, pa to je opstrukcija i problem. To je logika improvizacije a ne načela zakonitosti. Zakoni su pisani da ih Sabor provodi. Želim da se Agrokor rasvijetli do najsitnijih detalja, hoće li to biti u formi povjerenstva ili odbora, svejedno je. Ne radi se o tome hoće li glavni državni odvjetnik nešto reći, nego se radi o zakonu i onome što zakon kaže.

Kritiziraju vas da ste arogantni prema neistomišljenicima, oporbi, novinarima?

Stvarno se trudim da niti u jednom trenutku ne prijeđem granice koje bi krivo mogle biti doživljene. Od stresa smo se malo i udebljali u ovih godinu dana, jer kad radite 14 sati dnevno na dan to je tako a ništa pozitivno ne dobivate na stol. Onda se to vidi i osjetim ali to je takav posao koji morate izdržati. A olaktona je okolnost što imam i dvoje male djece.

Neki kažu i da ste tašti, ne volite čuti kritiku?

Kako ne bih volio, oni koji me bolje poznaju znaju da volim razgovarati i da ne volim podilaženje, dapače. Mislim da je to ključ da međusobno moramo biti korektivi i  nema osobite koristi da  vam netko govori što vi želite čuti.

Imate dvoje male djece stiglente li se baviti njima?

Možete misliti koliko je supruga zadovoljna po tom planu, da između 6 i 8 ujutro mogu biti pomoć u kući.

Suprugu ste upoznali u Saboru, je li bilo romatike tamo?

Bilo je to čudo tada, nije to bila jedna jedina šorija iz tog mandata. Pritom mislim na kolegu Mesića.