Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu "Preporod" Željko Stipić ocijenio je u srijedu u Osijeku da se stanje u školstvu ne može smatrati zadovoljavajućim, jer je Hrvatska i dalje jedna od europskih zemalja s najmanjim izdvajanjem za obrazovanje.

Uz to, kaže da je, uz probleme sa smanjenjem broja učenika i razrednih odjela, zamjetna i nebriga politike za rješavanje problema u školstvu.

U povodu Svjetskog dana učitelja - 5. listopada, Stipić je na konferenciji za novinare upozorio da se u Hrvatskoj za obrazovanje izdvaja samo 4,5 posto BDP-a, pri čemu su iza nas samo Bugarska i Rumunjska, dok su, s druge strane, izdvajanja za obranu, od 1,4 posto BDP-a u okviru europskog prosjeka, a po izdvajanjima za red i sigurnost, od 2,5 posto BDP-a, smo na petom mjestu u Europi.

Smatra kako nadležene vlasti ne čine ništa kako bi se, zbog iseljavanja stanovništva, anulirale posljedice, poput smanjenja broja razrednih odjela i učenika, a time i tehnoloških viškova u školama.

Stipić drži kako to "ne brine nikoga u ovoj zemlji", iako su, kako drži, učitelji i nastavnici, posebice oni s s dugogodišnjim iskustvom, nacionalni resurs, jednako kao liječnici i inženjeri.

Kao primjer nebrige politike za obrazovanje Stipić je naveo podatak da se dvije godine radi na izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju, što se produljuje sa svakom promjenom nadležnog ministra, a još uvijek nije poznato "u kojem će se smjeru mijenjati školsko zakonodavstvo".

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu "Preporod" smatra kako se slične nejasnoće javljaju i u procesu kurikularne reforme, a iako je na čelno mjesto toga projekta postavljen premijer Andrej Plenković. Stipić je rekao kako ima dojam da vlast još ne zna s kojim će se promjenama i kada stvarno krenuti.

Izvijestio je kako se krajem listopada očekuje prve nepravomoćne presude u sudskim sporovima, vezanim uz osnovicu plaće za 2016. godine, dodavši kako još uvijek vjeruje u hrvatsko pravosuđe i nada se da neće biti potrebno ulagati žalbu na sudsku odluku.