Mađarski zakon o sustavnom zatvaranju migranata stupio je u utorak na snagu unatoč oštroj kritici nevladinih organizacija za ljudska prava i Europske unije koji pozivaju na poštovanje "humanitarnih" načela.

Po novom zakonu, svi tražitelji azila koji su došli ili dolaze u Mađarsku moraju boraviti u dvama zatvorenim kampovima na srbijanskoj granici Roeszkeu i Tompi, dodaje ministarstvo unutarnjih poslova.

"Zone proširenog tranzita od danas su otvorene 24 sata u danu za tražitelje azila", rekao je Gyorgy Bakondi, savjetnik premijera Viktora Orbana za unutarnju sigurnost.

Ovom mjerom želi se "spriječiti migrante čiji status nije jasno određen, da se slobodno kreću po državnom teritoriju i unutar Europske unije i tako smanjiti sigurnosni rizik povezan s migracijama", ocjenjuje ministarstvo.

Kampovi su opremljeni sa 324 kontejnera za stanovanje. U njima će migranti boraviti dok čekaju na rješenje svog zahtjeva za azil i neće ih moći napustiti osim u slučaju pozitivnog rješenja zahtjeva ili ako se budu htjeli vratiti u Srbiju, navodi isti izvor.

Zakon prihvaćen 7. ožujka na Orbanov prijedlog, osudilo je više nevladinih organizacija i UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR) koje ističe da on "krši mađarske obveze prema međunarodnim i europskim zakonima" što se tiče azila.

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos koji boravi u posjetu Budimpešti, pozvao je u utorak na poštovanje "načela" EU-a, ne spominjući izrijekom novu mjeru.

"Naša Unija predviđa ljudsku, dostojanstvenu i pomoć punu poštovanja onima kojima je ona potrebna", rekao je nakon susreta s mađarskim ministrom unutarnjih poslova Sandorom Pinterom.

"To znači omogućiti stvaran pristup procesu azila" i zajamčiti "mogućnost nepristrane žalbe na odluke", dodao je Avramopoulos.

Budimpešta je 2013. pod pritiskom EU-a i UNHCR-a odustala od sustavnog zatvaranja tražitelja azila.