Svaki problem koji muči zajednice na kopnu, na otocima je dodatno naglašen. Otoke se stoga ne može tretirati jednako kao kopno kada se razrađuju kriteriji za povlačenje sredstava iz europskih fondova, upozorio je Picula

Potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za otoke, zastupnik Tonino Picula, govornik je na raspravi o budućnosti otoka u Valetti na Malti. Javno saslušanje „What future for islands in the European Union“ organiziralo je malteško predsjedanje Europskom unijom, a povodom nacrta mišljenja koje je izradio Europski ekonomski i socijalni odbor: „Otoci u EU – od strukturnih hendikepa do inkluzivnog područja“.

Mišljenje Europskog ekonomskog i socijalnog odbora nadogradnja je povijesne Rezolucije o posebnoj situaciji otoka koju je Europski parlament usvojio u veljači 2016. godine. Tom su Rezolucijom od Europske komisije zatražene konkretne mjere u rješavanju problema otoka.

„Ovo Mišljenje i Rezolucija prepoznaju važnost otoka, neučinkovitost postojeće kohezivne politike i pozivaju Europsku komisiju na uvažavanje specifičnih karakteristika otoka pri izradi post-2020 strategije“, poručio je zastupnik Tonino Picula.  

Svaki problem koji muči zajednice na kopnu, na otocima je dodatno naglašen. Otoke se stoga ne može tretirati jednako kao kopno kada se razrađuju kriteriji za povlačenje sredstava iz europskih fondova, upozorio je Picula.

„Jedan životni primjer: trudnica koja treba s udaljenog otoka doći do bolnice na kopnu, a trajektne linije su poremećene olujom, svakako nije u istoj situaciji kao trudnica koja do bolnice ima pola sata vožnje autom.“

Mišljenje Odbora pokazuje da europske institucije zajednički surađuju na pitanjima koja se tiču europskih otoka te je vidljiv napredak u promišljanju rješenja. Osim što potvrđuje Rezolucijom utvrđenu neučinkovitost kohezijske politike prema otocima, Mišljenje strukturira ključne probleme s kojima se otoci suočavaju. Predlažu se konkretni prijedlozi za njihovo rješenje kroz tri koncepta: 1. Otoci kvalitete, 2. Zeleni otoci i 3. Otoci jednakih prilika. Koncepti imaju za cilj podizanje kvalitete života na otocima, zaštitu otočnog okolišta te osiguravanje jednakog pristupa otočanima svim javnim uslugama koje su dostupne i na kopnu.

„Postojeći problemi kohezijske politike pokazuju da postoje poteškoće u komunikaciji između onih koji donose politike i onih na koje se te politike odnose, a ovo Mišljenje, kao i ranija Rezolucija, značajan su iskorak u njihovom nadvladavanju. Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, kao prvo parlamentarno tijelo koje se ciljano bavi otocima i okuplja 89 zastupnika iz više od 20 zemalja, značajno je pridonijela otvaranju komunikacijskog kanala.“

Zatupnik je skrenuo pažnju na činjenicu da se i mnogi otoci aktivno uključuju u raspravu o vlastitoj budućnosti. Za to je dobar primjer „Inicijativa pametnih otoka“  koja će 28. ožujka u Bruxellesu predstaviti Deklaraciju o pametnim otocima. U njoj sudjeluje i pet hrvatskih otoka: Krk, Unije, Korčula, Mljet i Lastovo.

Na očuvanju i poboljšanju života na otocima zastupnik Picula radi od početka mandata. Njegova prva inicijativa bila je poziv školarcima s Prvića, Iža i Silbe u Bruxelles kako bi upozorio na zatvaranje škola na otocima koje doprinose iseljavanju mladih; organizirao je konferenciju o specifičnostima otoka na kojoj je ugostio 30-ak mladih otočana koji su iznijeli svoje viđenje stanja, a u sklopu aktivnosti u promociji hrvatskih autohotonih proizvoda, ugostio je i proizvođače s otoka s ciljem da se započne sa zaštitom Komiškog brašna od rogača.

Dobrobit hrvatskih, ali i europskih otoka, i dalje će ostati u fokusu djelovanja zastupnika Picule.