Politika

Sabor

Sabor o izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa

Sabor o izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa

Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič uvodno je obrazložila da bi u Povjerenstvu ubuduće sjedilo 11 članova - šest saborskih zastupnika (po tri iz vladajućih i oporbe) i pet uglednih javnih djelatnika

Hrvatski sabor popodne je počeo raspravu o konačnom tekstu izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa, po kojemu bi Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa ubuduće predsjedala nestranačka osoba iz reda uglednih javnih djelatnika.

Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič uvodno je obrazložila da bi u Povjerenstvu ubuduće sjedilo 11 članova - šest saborskih zastupnika (po tri iz vladajućih i oporbe) i pet uglednih javnih djelatnika.

Takav će model, tvrdi Adlešič, smanjiti utjecaj politike na Povjerenstvo te spriječiti obračune između političkih neistomišljenika. Povjerenstvo bi dobilo stručnu službu za rad koje bi se u ovoj godini u proračunu izdvojio milijun kuna.

Po predloženim izmjenama državni dužnosnici i dalje bi mogli sjediti u nadzornim odborima državnih tvrtaka, ali najviše u dva, i to u onim tvrtkama koje su od posebna državnog interesa.

Kako bi se stalo na kraj dužnosnicima za koje je utvrđeno da su u sukobu interesa, a oglušili su se na odluku Povjerenstva da u javnim glasilima to objave, Vlada predlaže da se odluka objavi na trošak proračuna, a taj će se trošak zatim naplatiti od dužnosnika.

Dužnosnici bi u roku od 30 dana od stupanja na dužnost morali Povjerenstvu dostaviti izvješće o svojoj imovini i bitnim promjenama u vrijeme dok su obnašali dužnost, a prije nego dostave izvješće ne bi mogli primiti plaću. Ne dostave li izvješće u roku ili navedu netočne podatke, bio bi im obustavljen dio plaće (od pet do deset tisuća kuna).

Predloženim izmjenama širi se i krug dužnosnika na koje će se odnositi Zakon, pa će pod njegove odredbe potpasti i članovi gradskih, županijskih i općinskih poglavarstava, Poglavarstva grada Zagreba, te članovi uprava trgovačkih društava u stopostotnu državnom vlasništvu.

Precizira se način popunjavanja imovinskih kartica dužnosnika kad stupe na dužnost, tako da se mora navesti i sva naslijeđena imovina, imovina stečena u životu i radu i što sve od pokretnina treba navesti (vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, nakit, vrijednosni papiri, životinje, te sve pokretnine vrjednije od 10.000 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta).

O predloženim zakonskim izmjenama raspravljaju saborski klubovi.


Reci što misliš!