Oporbenjaci su upozorili da se to povećanje, zbog inflacije i aktualnih poskupljenja, gotovo neće ni osjetiti

Prijedlog zakona o miminalnoj plaći, prema kojemu bi se od 1. srpnja minimalna plaća povećala za oko 300 kuna, s dosadašnje 2.441 kune bruto na 2.747 kuna bruto, dobio je potporu saborskih zastupnika u pojedinačnoj raspravi. Oporbenjaci su upozorili da se to povećanje, zbog inflacije i aktualnih poskupljenja, gotovo neće ni osjetiti.

"Ovo o čemu sada razgovaramo bit će pojedeno poskupljenjima i prije nego što zakon stupi na snagu", rekao je Zvonimir Mršić (SDP). Prozvao je Vladu da zakon predlaže kao izliku zbog novih poskupljenja. Napomenuo je da je cijena litre benzina, od kada je zakon u proceduri, veća za jednu kunu. Mršić je rekao i da su nedavno za oko 6 posto povećane plaće državnim dužnosnicima, da su visokim dužnosnicima plaće povećane za više od 2.747 kuna, koliko bi iznosio "minimalac", te upitao kako sada radnicima govoriti da će im 300 kuna bruto poboljšati materijalni položaj.

Oporbenjaci su upozorili i da će zakon donekle poboljšati položaj samo dijela od ukupno 115.000 radnika koji primaju plaću do 2500 kuna. Ocjenjuju da zakon diskriminira oko 64.000 zaposlenih u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji, za koje je predviđeno četverogodišnje prijelazno razdoblje u kojem bi se udio minimalne plaće množio s određenim koeficijentom, od 0,94 u prvoj godini do 0,98 u četvrtoj godini. Iz SDP-a su najavili amandman prema kojemu će radnicima u poduzećima spomenutih industrijskih grana razliku do minimalne plaće nadoknaditi država.

Iz HDZ-ovih klupa u cijelosti pozdravljaju zakon. Dragan Kovačević (HDZ) istaknuo je kako zakon ima višestruko značenje za cjelokupni gospodarski i socijalni sustav, jer "minimalac" postaje zakonska obveza, osigurava se njegov rast vezano uz realni godišnji rast BDP-a, suzbija se rad na crno te osigurava osnovica za veće mirovine.

Uz tumačenje da se Hrvatska treba aktivno uključiti u globalni proces modernizacije međunarodnih radnih standarda, saborski klubovi poduprli su predloženo potvrđivanje instrumenata za izmjene i dopune Statuta Međunarodne organizacije rada (MOR).

Riječ je o instrumentima kojima bi se ukinuli pravni učinci konvencija koje se smatraju zastarjelima, izgubile su svoju svrhu ili više ne pridonose ostvarivanju ciljeva MOR-a.

Boris Kunst (HDZ) napomenuo je da će instrumenti stupiti na snagu ako ih ratificiraju dvije trećine zemalja članica MOR-a (121 zemlja od njih ukupno 181, s tim da ih pet mora biti iz reda industrijski najjačih zemalja) - do sada je instrumente ratificiralo 104 članice MOR-a, među kojima i šest industrijski najjačih. Da bi se Hrvatska trebala pridružiti zemljama koje su prihvatile instrumente i tako pomoći njihovu stupanju na snagu smatra i Davorko Vidović (SDP). Istaknuo je kako MOR treba osnažiti svoju ulogu u povećanju razine kontrole pojedinih instituta radnih prava, a posebno u međunarodnom pritisku na zemlje koje ta prava sustavno krše.

Saborski klubovi podržali su i konačni prijedlog izmjena Zakona o eksplozivnim tvarima, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU-a. Zakonskim se izmjenama s 18 na 16 godina spušta dobna granica za kupnju i korištenje pirotehničkih sredstava II. razreda, dok granica za kupnju i korištenje pirotehnike III. razreda ostaje na 18 godina. Iako direktiva EU-a propisuje da i 12-godišnjaci mogu kupovati pirotehniku I. razreda, Vlada je ostala kod dobne granice od 14 godina, zbog učestalih ozljeda maloljetnika od pirotehničkih sredstava, posebno tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana.