Hrvatska je dosad ukupno otvorila 21 pregovaračko poglavlje s EU, a zatvorila tri

Na Međuvladinoj konferenciji krajem listopada Hrvatska će otvoriti i zatvoriti nekoliko pregovaračkih poglavlja pregovora s Europskom unijom, najavio je izvor blizak pregovaračkim krugovima,a  prenosi Totalportal.hr

"Točne brojke ne mogu reći ali (30. listopada) otvorit će se više od jednog i zatvoriti više od jednog poglavlja", rekao je izvor, govoreći o aktualnom stanju pregovaračkog procesa i poglavlju Ribarstvo za koje bi pregovaračko stajalište tijekom dana trebao prihvatiti Nacionalni odbor za praćenje pregovora s EU.

Hrvatska je dosad ukupno otvorila 21 pregovaračko poglavlje s EU, a zatvorila tri.

U ovom trenutku, Zagreb je i u završnim konzultacijama s Europskom komisijom o izvješću o napretku koje bi trebalo biti objavljeno u studenom. Tu postoje tri otvorena pitanja, rekao je izvor, a riječ je o planovima vezanim uz brodogradnju, konačnom dogovoru o cigaretama, koji se očekuje početkom listopada, te stambenom zbrinjavanju povratnika.

Što se tiče poglavlja Ribarstvo, to je 30. pregovaračko stajalište koje ide pred Nacionalni odbor. Potom se očekuje prihvaćanje na Vladi i slanje pregovaračkog stajališta u Bruxelles.

"Trebalo je dugo da dobijemo poziv, a dobili smo ga bez mjerila za otvaranje", rekao je izvor.

Hrvatska je za Ribarstvo ukupno imala 9 zahtjeva, bilo derogacija ili prijelaznih razdoblja, a tiču se primjerice tradicionalnih alata koji se koriste u ribolovu u Hrvatskoj, potom malog ribolova, mogućnosti korištenja dvostrukih standarda za ribare, te zadržavanja kvote za tunu, jedine kvote koju Hrvatska ima za izlov ribe.

Mali ribolov je posebna kategorija koju acquis, koji dijeli ribolov na sportsko-rekreacijski i profesionalni, također ne poznaje. Za te ribare, koji imaju dnevni ulov do pet kilograma koji se ne smije stavljati u prodaju, odnosno iznad pet kilograma ako se radi o "kapitalcu", Hrvatska je zatražila prijelazno razdoblje.

Zatražila je i da ribari na nacionalnom tržištu mogu prodavati ribu po hrvatskim standardima, a kad izvoze po standardima EU (npr. kategorija ribe i slično).

Do 1. siječnja 2015. zatražila je i prijelazno razdoblje za usklađivanje s minimalnom ulovnom veličinom oslića.

Hrvatska također traži da za nju referentna godina za utvrđivanje snage flote bude ona kada ulazi u EU.

RH također traži da postotak sufinanciranja na otocima bude viši nego u drugim područjima.

Što se tiče kvota za izlov, o kojima krajem svake godine zemlje članice EU vode oštre pregovore, Hrvatska je tih rasprava pošteđena jer ne ulazi u sustav kvota. Jedina kvota koju ima je ona za tunu (ove godine 833 tone, a kad postane članicom 745 tona), i tu Hrvatska traži da se ova potonja kvota zadrži, bez obzira na pregovore unutar Međunarodne organizacije za tunu i na njihov ishod.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upozorio je prošloga tjedna, nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, da Hrvatska do studenoga mora još puno napraviti na ispunjavanju mjerila u ta dva poglavlja.