Oporba je, naime, glasovala protiv podnesenog izvješća, tvrdeći da je ono manjkavo

Članovi saborskog Odbora za medije danas su ostali podijeljeni oko godišnjeg Izvješća o radu Vijeća za elektroničke medije.

Oporba je, naime, glasovala protiv podnesenog izvješća, tvrdeći da je ono manjkavo.

Oporbenjaci su upozorili da je Vijeće evidentiralo i velik broj od 409 prekršaja, ali da je tek manji broj nakladnika prekršajno gonjen, dok ni jednom nije oduzeta koncesija.

Željka Antunović (SDP) ustvrdila je i da se velik broj lokalnih postaja služi reketom prema gradovima i općinama, tako da ignoriraju događaje vezane uz lokalne vlasti, ako im se to dodatno ne plati.

Strože kažnjavanje prekršitelja zatražili su i vladajući zastupnici, a predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo suglasio se s ocjenom da će se stanje popraviti nakon oduzimanja prve koncesije, ali i naglasio da je to njegov osobni, a ne stav Vijeća.

Na pitanje kako Vijeće klasificira povike "Za dom - spremni" na nogometnim utakmicama, odgovorio je da se Vijeće u promatranom razdoblju nije bavilo tim pitanjem, ali da nije isključeno da će to učiniti.

Odbor je utvrdio i tekst javnog poziva za izbor novog člana Programskog vijeća HRT-a, koji će u vijeću zamijeniti preminulog Juraja Njavru.

Odbačen je prijedlog saborskog tajništva da se poziv zbog štednje objavi samo u Vjesniku, Narodnim novinama i na webu Sabora.

Odbor za Hrvate izvan domovine prihvatio je izvješće o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a članovi Odbora upozorili su da hrvatska manjina u drugim zemljama ostvaruje znatno manje prava od manjina u Hrvatskoj.

Predstojnica Vladina Ureda za nacionalne manjine Milena Klajner istaknula je da su prava manjina u Hrvatskoj na najvišoj mogućoj razini, te navela da je lani za ostvarivanje programa nacionalnih manjina izdvojeno 131,5 milijuna kuna, što je za 55 posto više nego u 2006.

Čak 180 posto više novca izdvojeno je za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne samouprave, rekla je Klajner.

Ustvrdila je da manjine često ne razumiju na kojoj su razini njihova prava u Hrvatskoj, pa traže, primjerice, dvostruko pravo glasa, pozivajući se pritom na Europu, iako u Europi nema takvih rješenja.

"Hrvati u Sarajevu nemaju zastupnika u gradskoj ni u kantonalnoj skupštini, iako su konstitutivan narod", primijetio je vanjski član Odbora Ivica Lučić, na što mu je predsjednik Ivan Bagarić (HDZ) uzvratio kako se nada da Hrvati u BiH neće postati manjina i tako ostvariti pravo na zastupnika.

Odbor je jednoglasno prihvatio i prijedlog zakona o javno-privatnom partnerstvu te izvješće o radu Upravnog vijeća Hine.