Na pitanje zašto su neke zemlje mogle smanjile kamatne stope, a Hrvatska ne, Bohaček je pojasnio kako su zemljama koje se zadužuju po referentnoj kamatnoj stopi ili imaju malu premiju iznad te stope

Recesija je zakucala na i Markov trg. Raspravljajući o izvješću HNB-a za prvu polovicu 2008. godinu zastupnici ipak nisu mogli izbjeći aktualno pitanje je li Hrvatska u recesiji ili nije, javlja HTV

Za vladajuće recesije nema, za oporbu - ona je već duboko zahvatila gospdarstvo. Stanje, tvrdi, nije još gore samo zahvaljujući guvernereru HNB-a Željku Rohatinskom.

Poslovne banke u Hrvatskoj posluju dobro i imaju prostora za smanjivanje kamatnih stopa, umjesto da ekstra profit prelamaju preko leđa građana, ocjena je koju su saborski zastupnici, vladajući i oporbeni, iznijeli u današnjoj raspravi o izvješću HNB-a.

Davor Bernardić (SDP) istaknuo je kako je fiskalna politika HNB-a bila predizborna, rastrošna i politička. Naglasio je da je zabrinjavajuće usporavanje rasta plaća. Trošimo 14 mlrd eura, zarađujemo 10 miljarda. Zadatak države je naći način kako upravljati dugom, izjavio je. Bernardić je istaknuo i kako je iznimno važno obraniti stabilni tečaj kune. Rate kredita, pogotovo za poduzetnike ne smiju rasti. To ubija domaću proizvodnju, rekao je.

U ime HSS-a Josip Frišćić izjavio je kako će njegova stranka poduprijeti izvješće, a rad HNB-a ocijenio je veoma pozitivnim. Naglasio je, kako je uloga političara slati pozitivne poruke. Stanje nije takvo kakvim ga mi ovdje predstavljamo. Ipak otvaramo nove pogone, raste nam proizvodnja, smanjuje se potrošnja, povećava se štednja, takve poruke se i trebaju slati, poručio je Friščić.

Gordan Maras (SDP) istaknuo je kako je SDP je uputio paket recesijskih mjera jer ni HDZ niti Vlada nemaju političke vizije. Vode politiku od danas do sutra. Naći ćemo se u problemu, a nitko neće biti kriv. Sanader i Vlada trebaju pokazati odgovornost, rekao je.

Na to su reagirali zastupnici HDZ-a. Frano Matušić izjavio je kako su podaci netočni. Istaknuo je da je najmanji broj nezaposlenosti u državi upravo u prošloj godini, te da mjere za spas gospodarstva postoje. Vlada RH nije izazvala financijsku krizu, Vlada se zasada vrlo uspješno bori i uopće nosi s krizom, izjavio je Matušić.

Nadica Jelaš (SDP) smatra da je Izvješće važnije od onog za nacionalnu sigurnost. Napomenula je kako najveći dio novca, banke prikupe od građana te isto tako i najviše posuđuju građanima, ali u nepovoljnim uvjetima - s niskim kamatama za štednju i visokim kamatama za kredite. Svaki u prosjeku bankama duguje, građani su prezaduženi, napomenula je zastupnica te istaknula kako bi banke trebale pokazati i više osjetljivosti i ne povećavati rate kredita. Oni imaju visoke dobiti i imaju prostora za takve poteze, koji bi spasili građane od bankrota.

U nastavku rasprave zastupnici SDP-a izložili su tezu da je Hrvatska u dubokoj krizi, koja je rezultat politike Vlade. Istaknuli su da postoji pad industrijske proizvodnje, pad bruto dobiti, investiranja u dugotrajne imovine, manja kupovna moć te najniža pokrivenost uvoza-izvoza...

Zastupnici HDZ-a pak, tvrde da je politika Vlade učinkovita, primjerena, odgovorna, te da je kriza posljedica svjetske recesije. tako su istaknuli (Boris Kunst) kako je Vlada podignula plače državnih službenika, minimalna plača raste, a Banka za Obnovu i razvoj rekla je da je Hrvatska u najboljem stanju između tranzicijskih zemlja.

Andrija Hebrang pak je napomenuo da HDZ surađuje s guvernenom HNB-a, podržavaju ga, guverner zna, to je dokazano, pa onda znači da i HDZ zna, rekao je.

Krešo Filipović (HDZ) je ocijenio da je današnja rasprava pod svake kritike i ne vodi nikamo jer se vređaju institucije, pojedince, odugovlače se odgovore.

HUB: Kamate će još rasti

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček izjavio je kako se trenutni pritisak na rast kamatnih stopa može očekivati još određeno vrijeme, i to umjereni rast kamatnih stopa do eventualno jednog postotnog poena prosječno. No sve dalje ovisi o razvoju situacije, odnosno ispuhavanju krize, da li i u kom trenutku bi se trend mogao okrenuti prema padu. Danas tko god može dati datum kada će se to okrenuti, mislim da gleda u kristalnu kuglu, a ne u analize, dodao je Bohaček.

Na pitanje zašto su neke zemlje mogle smanjile kamatne stope, a Hrvatska ne, Bohaček je pojasnio kako su zemljama koje se zadužuju po referentnoj kamatnoj stopi ili imaju malu premiju iznad te stope, kamatne stope pale jer je i referentna stopa Europske centralne banke pala i EURIBOR zadnjih mjeseci pada. No, ako se na njega mora dodati premija na rizik, koji je trenutno u Hrvatskoj veći, onda je ukupna cijena izvora sredstava po kojoj se domaće banke i poduzeća mogu vani zadužiti porasla. Ako se taj "spread" smanji odgovornom fiskalnom politikom i ozbiljnošću da se spriječi recesija tada će kamatne stope moći krenuti na dolje, kazao je Bohaček.