Takozvani naknadni zakonodavni referendum kojim se, unatoč inicijativama da se takvo zakonsko rješenje promijeni, zasad može odlučivati i o međunarodnim ugovorima koje je parlament već ratificirao, nema definiran potreban odaziv birača da bi bio valjan

Dvije trećine Slovenaca smatra da je održavanje referenduma o hrvatskom članstvu u NATO-u nepotrebno, ali bi u slučaju raspisivanja većina na njemu glasala protiv hrvatskog članstva u Savezu, pokazala je anketa na 700 ispitanika koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".

Na anketno pitanje je li referendum o hrvatskom članstvu u NATO-u prihvatljiv, dvije trećine ispitanika (65,4 posto) odgovorilo je negativno. Njih 39 posto bi se odazvalo referendumu u slučaju njegova raspisivanja, a među njima bi ih 57 posto glasovalo protiv hrvatskog članstva u Savezu.

Anketa je dala potpuno različite rezultate u odnosu na onu koju je vodeći slovenski dnevni list objavio prije dva tjedna, kada su sudionici većinom odgovorili da bi na referendumu glasovali za ulazak Hrvatske u NATO, ali da bi na eventualnom referendumu o ulasku Hrvatske u EU zbog otvorenih graničnih pitanja bili protiv.

Takozvani naknadni zakonodavni referendum kojim se, unatoč inicijativama da se takvo zakonsko rješenje promijeni, zasad može odlučivati i o međunarodnim ugovorima koje je parlament već ratificirao, nema definiran potreban odaziv birača da bi bio valjan.

Tako je, primjerice, godine 2004. na referendumu o vladinoj uredbi o "izbrisanim neslovencima" poništeno rješenje tadašnje vlade premijera Antona Ropa prema kojemu je trebao biti vraćen status stalnih stanovnika neslovencima koji su nakon osamostaljenja ostali bez državljanstva iako je na njemu sudjelovala samo četvrtina registriranih birača. Referendum je tada s prikupljenih 40.000 potpisa građana izborila tada vodeća oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše.