Iako se najavljivalo da će se rebalansom uštedjeti milijarda, troškovi će biti smanjeni tek za 800 milijuna kuna

Na današnjoj sjednici Vlade raspravljat će se o prijedlogu rebalansa državnog proračuna. Kao što se najavljivalo, riječ je o kozmetičkom zahvatu, a ne o radikalnim rezovima koji bi popunili proračunsku rupu od čak 14 milijarda kuna, javlja HRT .

Iako se najavljivalo da će se rebalansom uštedjeti milijarda, troškovi će biti smanjeni tek za 800 milijuna kuna. Najviše se dobilo uštedama na plaćama i mirovinama državnih dužnosnika, koje su smanjene za 5 do 10 posto, te na reprezentaciji, automobilima, materijalnim troškovima dužnosnika. Još dvije milijarde bit će preraspoređene. Tu je i novac za besplatne udžbenike, od kojih se, dakle, odustalo. Iz Vlade poručuju da je ovo tek početak onoga što nas čeka.

Plaće i mirovine zasad se neće dirati.

Kao neke od mjera koje bi mogle popuniti golemu proračunsku rupu javile su se ideje o povećanju stope PDV-a ili uvođenju trošarina na SMS poruke.

Uoči današnje sjednice Vlade, na posljednjim konzultacijama kod ministra financija jučer su bili koalicijski partneri te predstavnici sindikata i HUP-a.

Josip Frišćić rekao je tom prigodom kako će Vlada zastupnicima predložiti radno ljeto. Za oštriji rebalans potrebne su izmjene niza zakona. Ovaj rebalans neće riješiti probleme, izjavio je Frišćić. Najavio je i mogućnost povećanja PDV-a. Friščić se protivi smanjenju mirovina, koje bi, upozorava, smanjilo i potrošnju. Predsjedništvo njegove stranke na današnjoj će sjednici razmatrati moguće uštede javnog novca. Među ostalim, zauzet će se za uvođenje trošarina na SMS poruke.

Silvano Hrelja istaknuo je kako građani očekuju da se s uštedama krene od vrha politike i najimućnijih. To je pristup koji podrazumijeva pravednost. Raspodjela tereta krize ne smije ići preko leđa najsiromašnijih, poručio je.

Razumijemo da novca nedostaje, ali u ovom trenutku ne bi bilo mudro dirati plaće i mirovine, izjavio je Krešimir Sever.

Upravo izdaci za plaće i mirovine čine oko 80 posto proračunskih rashoda pa ostaje upitno može li Vlada u onih preostalih 30-tak mlijarda kuna uštedjeti 14 milijarda, koliko je potrebno. Usto, treba pomoći i posrnulom gospodarstvu, pa i razgovarati s MMF-om, apeliraju poslodavci.