Predsjednik Mesić je obećao pomoć, ne samo kontaktima prema Vladi i institucijama već i osobnim razgovorima s investitorima iz Europe i svijeta

Kumrovečki 'mrtvi kapitali', bivši Spomen dom i Politička škola, dobili su danas snažnog lobistu: u Kumrovcu je prijepodne proveo predsjednik Stjepan Mesić, stigavši na poziv nove općinske vlasti na čelu s bivšim HSLS-ovcem, a sada 'nezavisnim' načelnikom Dragutinom Ulamom, ne bi li zajednički iznašli način kako te devastirane državne objekte privesti svrsi.

Predsjednik Mesić je obećao pomoć, ne samo kontaktima prema Vladi i institucijama već i osobnim razgovorima s investitorima iz Europe i svijeta. 'Ne treba država biti investitor, ona treba dati okvir, a problem je u tome što ona taj okvir ne daje. Birokracija pravi smutnje, njima je jednostavnije da to propadne. Najviše je kriva birokratska zatupljenost', rekao je Mesić glede onih koji su odgovorni za propadanje vrijednih zdanja, za koje je prije par dana nakon dvije godine 'krugova' natječaja za kupnju ili zakup od strane HFP-a, sve neslavno propalo, piše Slobodna Dalmacija.

Podsjetimo, Terme Tuhelj su izbačene, Ingra je odustala prva, a onda i OKA, čekajući prostorni plan koji nije mogao biti donesen jer je načelnik čekao 3 mjeseca da mu resorni ministar stavi potpis na njega te zbog zakonski sporne činjenice da je u prodaju ušla i šuma. Ukratko, sve je srušila birokracija koja uvijek ima vremena, a kako kaže Mesić, država kao vlasnik nema ni viziju ni strategiju, pa se i sada čeka da Komisija koju je oformila premijerkina Vlada na njegovu inicijativu, preda popis vojnih objekata koji idu u koncesiju ili za javne potrebe.

'Ovo nisu vojni objekti, ali je državna imovina koju treba aktivirati. Najskuplji je kapital koji nije iskorišten. Ovo može biti najveći sporstki centar s golf igralištem, u blizini je Tuhelj, objekti postoje i samo treba malo to ispreprojektirati i uložiti u obnovu', rekao je Mesić, osvrnuvši se i na povijesne klišeje koji su nad Kumrovcem nadvili oblake koje neki koji revidiraju povijest ne daju rastjerati.

'Ne treba robovati povijesnim klišejima. Mnogi su završili ovu političku školu, no to ne mora biti negativno. Ovisi što su naučili. Ja je nisam pohađao jer sam bio prestar', našalio se Mesić, koji je opširno govorio o ulozi Tita, o antifašizmu, te povijesnom revizionizmu, suvislo dovodeći sve u jednu posve jednostavu konstelaciju snaga koja je tijekom 2. Svjetskog rata i nakon njega vedrila i oblačila ovim prostorima, a čini to i danas. To su sile zla, fašizma i onih koji su mu se oduprijeli, u čemu je Tito imao presudnu ulogu.

'Zašto ne bi vidjeli koja je to uloga Tita bila, zašto idemo u reviziju, a da ne vidimo što je to on napravio? Gdje god sam došao, od Aljaske do Australije, od Azije do Afrike, svi znaju za Tita. Zašto to ne bi iskoristili, tim više jer je ipak bilo više pozitivnih stvari koje je on napravio', pragmatičan je djelić osvrta na ulogu maršala u 2. Svj. ratu i nakon njega, pojasnivši da je presudna bila i njegova uloga u očuvanju Hrvata kao naroda, što neki 'ustašoidi' nikako da shvate.

'Nakon pojava kvislinških snaga i stvaranja NDH, da bi se narod održao jedini je odgovor bio antifašizam. Trebalo je odgovoriti na holokaust, pokolje. Njemačka je imala industriju smrti, a NDH brutalno ubijanje. Tito je organizirao otpor koji je mobilizirao najveći dio Hrvata. Saveznici su se sastali i dogovorili da takve tvorevine kao što je NDH moraju nestati i da će se vratiti države koje su na tim prostorima bile prije niih.

Ovdje je to bila Kraljevina Jugoslavija, Dakle, po odluci saveznika, vratio se kralj Petar 2. Karađorđević, čiji je ministar obrane bio Draža Mihajlović. Da nije bilo antifašista, što neki ustašoidi nikako da shvate, nestali bi Hrvati i o njima bi se danas govorilo kao o precima, kao o Ilirima ili Keltima', sažeo je Mesić povijesnu ulogu Tita kroz prizmu tada općih događanja, istaknuvši i Titovu ulogu kasnijih godina, sve do Ustava iz '74. koji je kasnije omogućio izlazak iz federacije i stvaranje današnje Hrvatske.