Sada je novo vrijeme koje je pogodno za rješavanje problema jer je u Srbiji na vlasti, nakon Miloševića i Koštunice, ipak jedan proeuropski političar Boris Tadić

Kompleksni hrvatsko-srpski odnosi ulaze u novu, optimističniju fazu sastankom predsjednika Ive Josipovića i Borisa Tadića na kojem je najavljena mogućnost ukidanja tužbi za genocid koje umnogome opterećuju međusobne odnose.

Ipak, ključnu ulogu kako će se definirati budući hrvatsko-srpski odnosi ima premijerka Jadranka Kosor koja je više puta u posljednje vrijeme istaknula važnost dobrih odnosa sa Srbijom. Premijerka Jadranka Kosor je iz Bruxellesa, gdje se nalazi na sastanku Europske pučke stranke, poručila da je Vlada ta koja bi mogla povući tužbu.

'Vlada o tome nije razgovarala i mi takvu mogućnost nismo razmatrali, ali svakako smatram da je dobro razgovarati svaki dan i učiniti što više na građenju mostova', rekla je premijerka Kosor. S Beogradom postoji neprekidna komunikacija te nam predstoji sastanak personalne trilaterale premijerke Kosor s predsjednikom Tadićem i premijerom Pahorom u Zagrebu koji će dati dosta odgovora mogu li dvije strane u svakodnevnoj komunikaciji staviti postrani dva osnovna problema koja ih ometaju u posljednje vrijeme, a to su tužba i protutužba za genocid te pitanje Kosova.

S tim se slaže i SDP-ovac Tonino Picula koji kaže da predsjednik može pokretati inicijative, ali na kraju ključnu riječ ima premijerka Kosor. 'Pitanje je što će reći izvršna vlast i hoće li premijerka Kosor zadržati srdačnost sa srbijanskim partnerima kakvu ima s Pahorom', smatra nekadašnji ministar vanjskih poslova Picula. Premijerka je izjavila da ima puno tema o kojima treba ubrzano razgovarati. 'Osobno sam već istaknula i ističem ponovno: razgovor je najbolje rješenje, vrijeme je da učinimo svi sve da riješimo pitanje nestalih osoba. Kad to riješimo, onda ćemo napraviti veliki korak naprijed', rekla je ona.

Ključno je pitanje da se, u slučaju nagodbe, dobiju garancije od Srbije da će se ispuniti dogovoreni uvjeti, pa tako i pitanje nestalih osoba koje je spomenula premijerka.

'Sasvim je sigurno da Hrvatska ne može odustati od tužbe dok ne bude jasno da će svi ciljevi tužbe biti ispunjeni', slaže se Mate Granić koji je bio ministar vanjskih poslova 1999. godine, u vrijeme kada je tužba protiv Srbije za genocid i podnesena Međunarodnom sudu pravde u Haagu.

'Kako je rekao i predsjednik Josipović, riječ o procesu', kaže Granić i smatra da se radi o dobrom početku za neke buduće razgovore.

Da je riječ o dugotrajnom procesu te da neće brzo doći do odluke o izvansudskoj nagodbi dviju zemalja, slaže se i Picula. 'Riječ je o preozbiljnom problemu da se na jednom sastanku bez kravata dogovori nagodba po pitanju tužbi za genocid', mišljenja je SDP-ovac. On je podsjetio na kontekst vremena u kojima su tužbe podnesene te je rekao da smatra da su obje tužbe prilikom podnošenja bile politički motivirane, posebno Srpska. 'Hrvatska je svoju tužbu podnijela 1999. godine, u kasno barokno vrijeme Tuđmanova režima kada su pred izbore pokušavali pokazati da je režim svjestan nacionalnih interesa', pojašnjava Picula.

Sada je novo vrijeme koje je pogodno za rješavanje problema jer je u Srbiji na vlasti, nakon Miloševića i Koštunice, ipak jedan proeuropski političar Boris Tadić.

Za Granića je sastanak prilika da se dvije države koncentriraju na rješavanje otvorenih pitanja, ne samo pitanja tužbe, nego i nestalih, graničnih i sukcesijskih problema. I u HSLS-u, koalicijskom partneru HDZ-a, već kroz dva mandata slažu se da susreti na osobnoj razini pridonose rješavanju otvorenih pitanja.

'Ako se mogu naći druga rješenja kad su u pitanju tužbe za genocid, mi kao HSLS već u kontinuitetu podržavamo takav način rješenja problema, ali potrebno je naglasiti da se zločini ne smiju zaboraviti te da svi koji su činili zločine moraju biti procesuirani', kaže Darinko Kosor.

Ako bi došlo do nagodbe, smatra on, to neće promijeniti povijesti jer se zna da je Srbija jednim dijelom bila agresor na Hrvatsku. 'Mi moramo razmišljati o budućim generacijama, a proces pred sudom se ne bi riješio preko noći, što bi bilo negativno nasljeđe za te generacije, a i opterećivalo bi ekonomske odnose', pojasnio je Kosor.