Među nezaposlenim je osobama s visokom stručnom spremom na burzi trenutačno najviše ekonomista (2198) i pravnika (1657)

U Hrvatskoj svaki peti student studira ekonomiju, a svaki deseti pravo. Ili, da bi bilo još jasnije, gotovo svaki treći student u Hrvatskoj polaznik je jednog od ta dva fakulteta. Treba li nas rezultat do kojeg je došao Odjel za analitiku i statistiku Agencije za znanost i visoko obrazovanje brinuti, pita se 'Jutarnji list '.

U usporedbi s Finskom, 'Jutarnji' doznaje kako statistika pokazuje da Finska ima upola manje studenata ekonomije od Hrvatske: svega 10,36 u odnosu na hrvatskih 21,52. Studenata prava ima gotovo pet puta manje, a Finska je jedna od najuspješnijih zemalja u području ekonomije. Jesu li se, dakle, Finci znali suočiti s novim vremenom, a Hrvati ostali zarobljenici prošlosti?

Početkom ‘90-ih Hrvatska i Finska bile su u sličnoj situaciji. Hrvatska je imala rat, a Finska je raspadom Sovjetskog saveza preko noći izgubila svoje glavno tržište i suočila se s najtežom gospodarskom krizom u poslijeratnoj povijesti. I prema broju stanovnika Hrvatska i Finska su usporedive. Finaca je tek 700 tisuća više.

Danas je Finska poznata po ICT tehnologiji, dizajnu, arhitekturi... I, naravno, školskim sustavom koji je, misle mnogi, najbolji na svijetu.

'Strateški zaokret u smjeru poticanja inovativnosti i razvoja visokih tehnologija u Finskoj bio je moguć jedino zahvaljujući sustavu visokog obrazovanja koji je preko znanstvenih i tehnoloških parkova i istraživačkih centara povezan s industrijskom proizvodnjom, u zajednički okvir definiran jasnom strategijom gospodarskog razvoja zemlje. Finska danas ulaže u istraživanje i razvoj 3,7 posto svog bruto nacionalnog proizvoda, što je uz Izrael i SAD, u svjetskom vrhu', kaže hrvatski veleposlanik u Finskoj dr. Damir Kušen.

Hrvatskih sveučilišta nema ni na jednoj listi najboljih sveučilišta na svijetu, a naši najbolji istraživački instituti, poput Ruđera Boškovića, nisu europski centri izvrsnosti.

Treba li Hrvatskoj doista toliko ekonomista i pravnika? Među nezaposlenim je osobama s visokom stručnom spremom na burzi trenutačno najviše ekonomista (2198) i pravnika (1657). Ništa čudno za državu u kojoj resorno ministarstvo već godinama nema ingerencije nad upisnim kvotama. Kvote još uvijek određuju sveučilišta. Ne treba zaboraviti ni veliki broj privatnih visokoškolskih ustanova koji je otvoren u posljednjih deset godina. Dopusnice za rad davala im je država. Riječ je o studijima koji mahom nude programe iz ekonomije jer oni, tvrde, najviše zanimaju mlade.

Boris Lenhard, profesor na sveučilištu Bergen, slaže se da bi o upisnim kvotama trebao odlučivati onaj tko ih plaća - vlada.

Finska je Hrvatskoj odličan uzor i zbog obrazovne politike koju vodi, a koja je pažljivo usmjerena prema uspostavljanju standarda kvalitete i fleksibilnosti, smatra rektor Riječkog sveučilišta dr. Pero Lučin.

'U Finskoj državu ne zanima toliko broj upisanih studenata, koliko broj onih koji izlaze iz sustava. Imaju trogodišnje ugovore sa sveučilištima. Država na taj način indirektno utječe na upisnu politiku, u efikasnost studiranja, a sama sveučilišta zadržavaju autonomiju,' kazao je Lučin.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kaže kako veliki pritisak studenata na društvene studije nije samo naš problem. I njemu je jasno da je ovakvo stanje neodrživo. Najavio je da će Vlada uskoro u proceduru uputiti tri zakona - zakon o znanosti, visokom školstvu i sveučilištima.

'Niti jedan se studij neće ukinuti. Država će samo reći koliko joj je studenata potrebno u svakoj struci. Sveučilišta će, ako nađu drugi izvor financiranja, moći upisivati i iznad tog broja ili otvarati studije za koje država nije zainteresirana,' rekao je Fuchs.

JL/ezd