Uskoro predstavljanje rezultata istraživanja EUROSTUDENT koje daje uvid u socijalne i ekonomske uvjete studentskog života u Hrvatskoj

Nacionalno izvješće EUROSTUDENT za Hrvatsku bit će predstavljeno javnosti 14. travnja 2016. u 10 sati u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH (Donje Svetice 38, Dvorana I u prizemlju). Izvješće će predstaviti ministar Predrag Šustar i autori izvješća.

 

 

 

 

 

Nositelj nacionalnog istraživanja EUROSTUDENT za Hrvatsku je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (MZOS), a Institut za razvoj obrazovanja (IRO) je izradio izvješće. Više detalja o predstavljanju je dostupno na Facebook i web stranici Instituta za razvoj obrazovanja.

Izvješće donosi nove podatke o temeljnim značajkama studentskog života u Hrvatskoj te socio-ekonomska obilježja hrvatskih studenata: 79% studenata studira na sveučilištima, polovica od ukupnog broja studenata (51%) je imala status redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu. Žene čine većinu studentskog tijela (56%). Većina studenata u Hrvatskoj upisuje studij prvi put s 18 godina (njih 51%), odnosno 19 godina (njih 36%). Ukupno 46% studenata dolazi iz obitelji gdje je barem jedan roditelj visokoobrazovan, a 51% iz obitelji gdje barem jedan roditelj ima završenu srednju školu. U Hrvatskoj polovina (50%) svih studenata živi s roditeljima. U studentskim domovima smješteno je svega 8% studenata.

Tijekom semestra 44% studenata je obavljalo neki plaćeni stalni ili povremeni posao. Plaćene poslove tijekom studija najčešće obavljaju studenti stručnih studija te izvanredni studenti.

Istraživanje EUROSTUDENT provodi se u 30 od 47 zemalja Europskog prostora visokog obrazovanja s ciljem prikupljanja usporedivih podataka o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u članicama Bolonjskog procesa. Cilj socijalne dimenzije visokog obrazovanja je da „studentska populacija koja upisuje, pohađa i završava visoko obrazovanje na svim razinama odražava različitost naših društava" uz naglasak da „studenti trebaju biti u mogućnosti završiti studijske programe bez prepreka koje proizlaze iz njihova socijalnog i ekonomskog statusa" (Bolonjski proces, London Communiqué, 2007.).

Potrebno je stoga različitim mjerama omogućiti da svi imaju iste prilike sudjelovati u visokom obrazovanju neovisno o socio-ekonomskom statusu, podrijetlu, rodu, rasi, dobi, pripadnosti određenoj etničkoj skupini, zdravstvenom stanju i dr. Obrazovne politike moraju proizaći iz prikupljenih podataka i ustanovljenih potreba pa je stoga istraživanje EUROSTUDENT glavni mehanizam kojim se prati unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja među članicama Bolonjskog procesa.

U Hrvatskoj je realizirani uzorak istraživanja obuhvatio 2.551 studenata, a nalazi hrvatskog istraživanja donose među ostalima različite izazove u socijalnoj dimenziji, odgovore i preporuke za unapređivanje obrazovnih politika vezanih uz sljedeće teme:

• Koliki su ukupni troškovi studiranja u Hrvatskoj, od školarina do troškova stanovanja i prehrane? Koje skupine studenata imaju veće, a koje manje troškove?
• Koji su glavni izvori prihoda za financiranje studija i koliko studenti ovise o obitelji, stipendijama ili plaćenom poslu?
• Koje su razlike u socio-ekonomskom profilu studenata sveučilišnih i stručnih studija u Hrvatskoj?
• Koji je udio studenata s fizičkim i mentalnim teškoćama u hrvatskom visokom obrazovanju te koliko su zadovoljni svojim iskustvom studiranja?

 

Cjelokupno izvješće istraživanja EUROSTUDENT s detaljnijim pojašnjenjima rezultata bit će dostupno na spomenutom predstavljanju 14. travnja 2016. u 10 sati u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH.