Politika

"Na dobrom putu"

Vlada uštedjela milijun kuna na struji

Vlada uštedjela milijun kuna na struji

U svojevrsno prosvjetljenje upustio se novi ministar okoliša Branko Bačić, objašnjavajući jednu od srednjoročnih mjera Programa gospodarskog oporavka, koja se odnosi na smanjivanje svjetlosnog onečišćenja, odnosno utjecaja umjetnog svjetla na okoliš

Vlada i HEP okreću novu stranicu u povijesti svojeg 'prijateljstva', dalo bi se reći nakon svih afera u kojima se spominju, ali na današnjoj sjednici premijerka Jadranka Kosor pohvalila se da je kroz objedinjenu javnu nabavu u dosadašnjih pet mjeseci na struji ušteđeno oko milijun kuna.

'U studenome smo zabilježili 18,4 posto veći izvoz nego godinu prije, a ukupno je izvoz narastao za 16,6 posto', udarila je dalje u samohvalu Kosor. 'Maloprodaja je porasla za 3,8 posto u studenome u odnosu na godinu ranije, a sve to je nagovještaj dugoročnijeg pozitivnog trenda.'

Za Kosor i više nego dovoljan dokaz, a da ne bi propustila istaknuti 'da smo na dobrom putu'. Kojem - na putu oporavka ili na putu do puta oporavka, nije pobliže objasnila.

U svojevrsno prosvjetljenje upustio se novi ministar okoliša Branko Bačić, objašnjavajući jednu od srednjoročnih mjera Programa gospodarskog oporavka, koja se odnosi na smanjivanje svjetlosnog onečišćenja, odnosno utjecaja umjetnog svjetla na okoliš.

Na sjednici je, naime, prihvaćen Nacrt prijedloga zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji propisuje obveze operatera rasvjete i jedinica lokalne uprave u jačanju zaštite zdravlja i uštede u potrošnji struje kroz okretanje prema učinkovitijim rješenjima javne rasvjete.

'Podaci HEP-a pokazuju da se za javnu rasvjetu godišnje utroši 270.000 kilovata, što stoji ukupno oko 116 milijuna kuna, a provedbom novog zakona koji ne znači da će Hrvatska biti noću u mraku uštedjelo bi se više od 50 posto ukupnih sredstava', kaže Bačić.

Na tu se priču kroz poticanje obnovljivih izvora nadovezao ministar gospodarstva Đuro Popijač: 'Minimalni udio električne energije čija se proizvodnja potiče u ukupnoj potrošnji do kraja 2020. treba iznositi 13,6 posto iz obnovljivih izvora energije te četiri posto iz kogeneracijskih postrojenja.'

'Naknada za poticaje iznosit će pet lipa po kilovatsatu, a opskrbljivač strujom ima pravo na naknadu operativnih troškova od 1,5 posto', objasnio je Popijač govoreći o Uredbi o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koju je Vlada izmijenila na današnjoj sjednici.

Popijač je pritom istaknuo da su 'za ulaganje u energetiku, posebno iz obnovljivih izvora, zainteresirani mnogi ozbiljni ulagači, pa se nada da će se uskoro zahuktati investicijski ciklus u ovom sektoru'.

Vlada je na sjednici prihvatila i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti vezane za liječnike koji nisu uzeli koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe.

'Ti bi liječnici trebali imati prednost pri zapošljavanju u domovima zdravlja, no uočeno je da se neki domovi zdravlja ne drže zakona i ne raspisuju natječaje za njih', kazao je ministar zdravstva Darko Milinović. Naglasio je da se izmjenama određuje rok od 30 dana od isteka roka za predaju ponuda za koncesiju, u kojem su domovi zdravlja obvezni raspisati natječaj.

Vlada je usvojila i konačni prijedlog Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka i kažnjavanja. 'Radi se o međunarodnoj obvezi Hrvatske, a predlaže se da poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma obavlja pučki pravobranitelj zajedno s po dva predstavnika udruga za zaštitu ljudskih prava i akademske zajednice', objasnio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Pritom se pohvalio da Hrvatska 'unatoč nakrcanim zatvorima nema zabilježenih slučajeva mučenja ili okrutnih i ponižavajućih postupaka, kao ni samoozljeđivanja ili samoubojstava'. Dodao je da su premali zatvorski kapaciteti velik problem koji će ove godine ipak biti nešto ublažen jer će se u Glini proširiti kapacitete za još 400 zatvorenika.

Vlada je utvrdila i Plan općih programa izobrazbe državnih službenika za 2011. prema kojemu su prioriteti izobrazba za poslove vezane uz članstvo u EU, s naglaskom na EU fondovima, za borbu protiv korupcije u tijelima državne uprave te na području komunikacijskih, jezičnih i informatičkih vještina.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.