Premijerke Jadranka Kosor je tim povodom ustvrdila kako se ovim zakonom „podvlači crta i okreće nova stranica“

Vlasnici oko 150 tisuća bespravno izgrađenih objekata imaju rok do 31. prosinca 2012. podnijeti zahtjev za njihovo ozakonjenje, pod uvjetom da su zgrade izgrađene do 30. studenoga 2009. To je jedna od glavnih odredbi prijedloga Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama kojeg je Vlada donijela na sjednici u četvrtak i uputila u saborsku, piše slobodnadalmacija.hr

Prema neslužbenim informacijama, osoba koja bude htjela legalizirati bespravnu gradnju će morati platiti komunalni i vodni doprinos, ali će i platiti kaznu u visini od 25 posto do 50 posto komunalnog doprinosa. Kako u Splitu komunalni doprinos iznosi od 41 kune (peta zona) do 138 kuna (prva zona), to znači da će za objekt od 400 kvadrata biti potrebno platiti kaznu od četiri do osam tisuća kuna (za prvu zonu), te od 15 do 27 600 (za petu zonu). Kada se tome pribroji komunalni doprinos, za objekt od 400 kvadrata legalizacija će stajati otprilike 20 400 kuna do 24 400 kuna (prva zona), dok bi u petoj zoni legalizacija istog objekta koštala od 70 do 82 tisuće kuna.

Ako znamo da u Hrvatskoj ima oko 150 tisuća nelegaliziranih objekata, te ako uzmemo u obzir da bi legalizacija prosječan objekta veličine 400 kvadrata mogla „koštati“ oko 50 tisuća kuna, može se reći da bi ukupno utržena „legalizirana“ suma iznosila 7,5 milijardi kuna. No, to je iznos bez plaćanja vodnog doprinosa i bez uzimanja u obzir da će se dijelom legalizirati i poslovni objekti, čija će cijena legalizacije biti mnogo veća.

Sukladno prijedlogu zakona, od legalizacije bi bili izuzeti objekti izgrađeni na površini javne namjene, te na pomorskom ili vodnom dobru, kao i oni koji se nalaze u zaštićenom obalnom području mora do 70 metara, u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, regionalnim parkovima, na planiranim ili istraženim koridorima i površinama za prometne, energetske i vodne građevine, na području predviđenom za druge namjene, na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu, u arheološkim nalazištima ili povijesnim graditeljskim cjelinama, te u eksploatacijskom polju mineralne sirovine.

Premijerke Jadranka Kosor je tim povodom ustvrdila kako se ovim zakonom „podvlači crta i okreće nova stranica“, dok je Branko Bačić, ministar graditeljstva istaknuo kako se na ovaj način rješavaju „traume prošlosti“.

Na ovoj sjednici Vlada je donijela i izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojima je jedan od glavnih ciljeva pojednostavljenje procedure za donošenje prostornih dokumenata i izdavanje akata za gradnju, a prema riječima Branka Bačića prosječno trajanje postupka donošenja prostornih dokumenata bi se tako skratilo sa sadašnjih 450 do 510 dana na 210 dana. Kako se moglo iščitati iz prijedloga Zakona, njime se ipak ne omogućuje prenamjena turističkih u stambene objekte nakon provedenog etažiranja, već se samo omogućava brže etažiranje nekih objekata.

Vlada je donijela i zaključak u kojem poziva Državno odvjetništvo da tužiteljstvu Haaškog suda dostavi dokaze kako bi se optužnica protiv Ratka Mladića mogla proširiti i za zločine počinjene u Hrvatskoj.

Ministri su usvojili i zaključak o racionalizaciji rashoda u državnom proračunu za 2011. kojim se od svih proračunskih korisnika zahtijeva da do 15. lipnja smanje rashode.

U Zaljučku se navodi i kako su u prvih pet mjeseci racionalizacijom proračunski rashodi smanjeni za 232,7 milijuna kuna, a najviše su umanjeni materijalni rashodi i rashodi za zaposlene, dok su ukupni rashodi u istom razdoblju manji za 493 milijuna kuna nego lani.

Vlada je Saboru uputila i izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima se u prethodnom postupku okrivljeniku omogućava uvid u spis, a okrivljenik će moći imati branitelja i u žalbenom postupku.

Vlada je dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi za prolongat zaduženja kod Zagrebačke banke u iznosu do 300 milijuna kuna, kao i suglasnost za zaduženje kod Privredne banke u iznosu do 300 milijuna kuna.

U priopćenju sa zatvorenog dijela sjednice navodi se kako se „početak realizacije usvojenog investicijskog plana HEP grupe za 2011. predviđa tijekom drugog polugodišta“, te da je „stoga realno za očekivati da će i obveze prema dobavljačima za investicije biti znatno povećane u tom razdoblju“.

„Uzevši u obzir i vrlo povoljne trenutne kamatne stope na financijskom tržištu, Hrvatska elektroprivreda smatra da bi bilo potrebno ugovoriti još jednu kratkoročnu kreditnu liniju koja bi osigurala nesmetano redovno poslovanje“, stoji u priopćenju, a mi ćemo samo napomenuti kako će Vlada odlukom o raspodjeli dividende ove godine HEP-u uzeti oko 700 milijuna kuna.