Ukupno do kraja godine moramo refinancirati 21 milijardu kuna obveza nastalih na temelju izdavanja trezorskih zapisa na koje ćemo ulagačima platiti 644 milijuna kuna kamata

Potrebe za zaduživanjem države u 2012. daleko su manje nego lani, a prema riječima ministra financija Slavka Linića, riječ je o 17 milijardi kuna. Iako je ministar financija izjavio da je o novim zaduženjima još rano govoriti, Vjesnik piše da su u Banskim dvorima već dogovorili ritam zaduženja obveznicama, a i da se Vlada domislila kako stati na kraj tijesnom ritmu dospijeća i izdanja kratkoročnih vrijednosnih papira.

Tako će, prema informacijama Vjesnika, na tržište novca 7. veljače biti ponuđen novi oblik kratkoročnog zaduživanja. Riječ je o trezorskom zapisu s dospijećem u roku od dvije godine, što je presedan za domaće tržište. Time bi se prolongirala otplata kratkoročnog duga, a Vlada bi osigurala likvidnost sustava za vrijeme pregovora s bonitetnim agencijama.

Naime, u veljači na naplatu dolaze trezorci ukupne vrijednosti 2,77 milijardi kuna, pri čemu će se oko 66 milijuna kuna izdvojiti za plaćanje prinosa ulagačima. Ako se tome pridodaju i obveze teške 5,2 milijarde kuna, koje nas čekaju u ožujku, jasno je da državi u prvom tromjesečju neće biti lako održati stabilnost javnih financija. To je jedan od razloga zašto se država odlučila plasirati novi vrijednosni papir, koji koristi većina zemalja Europske unije.

Kamatna stopa na jednogodišnji trezorac prošli je tjedan iznosila 5,3 posto, pa s obzirom na dulji rok naplate možemo očekivati da će dvogodišnje izdanje investitori prihvatiti ako im država ponudi malo bolji prinos. Ukupno do kraja godine moramo refinancirati 21 milijardu kuna obveza nastalih na temelju izdavanja trezorskih zapisa na koje ćemo ulagačima platiti 644 milijuna kuna kamata. Vjesnik doznaje da se već priprema jumbo-izdanje međunarodne obveznice u ožujku. Vlada se požurila s donošenjem proračuna, a s nacrtom iz kojeg je vidljiva ekonomska politika za tekuću godinu ide pred predstavnike najvećih bonitetnih agencija u svijetu poznatih pod nadimkom 'Velika trojka'.

Prvi na sastanak u Zagreb dolaze predstavnici Fitch Ratingsa, a u drugoj polovini veljače Linića čekaju razgovori i s predstavnicima Standard & Poors'a i Moody'sa. O tim razgovorima ovisi kreditni rejting koji će biti presudan za ostvarenje plana o izdanju na međunarodnom tržištu. Ako sve prođe po planu, Vlada će u ožujku ponuditi jumbo-obveznicu, odnosno izdanje veće od 1,5 milijardi dolara, odnosno milijardu eura.

Plan je prikupiti što veći iznos, a plan A uključuje plasman na američko tržište. Ako road show pokaže da u SAD-u nema interesa za hrvatsku obveznicu, prelazi se na plan B, koji uključuje plasman u Europi.