Milanović u Bruxellesu
Hrvatska će i prije ulaska u EU poštovati pravila fiskalnog pakta
Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović tijekom svoga prvog boravka u Bruxellesu u svojstvu premijera najavio je da će Hrvatska primjenjivati stroga pravila budućega fiskalnog pakta koji dogovaraju države Europske Unije i prije nego što je taj ugovor bude obvezivao, piše slobodnadalmacija.hr
Milanović je to rekao nakon sastanka s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom i prije nego što se uputio na summit EU na kojemu je tema sklapanje novog Ugovora o fiskalnom paktu većine država Unije. Premijer Milanović u Bruxellesu se sastao i s predsjednikom Europskoga vijeća Hermanom Van Rompuyem te s novim predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom, s kojim se dobro poznaje jer je sadašnji predsjednik EP-a donedavno bio vođa skupine socijalista čiji je član i hrvatski SDP.
Van Rompuy je u izjavi nakon sastanka rekao kako je poželio dobrodošlicu novom predsjedniku Vlade Hrvatske, čestitao na pozitivnom ishodu referenduma za članstvo u EU, ali i ohrabrio Hrvatsku da nastavi reforme kako bi uživala koristi od gospodarske i političke integracije. - Područja poput pravosuđa i temeljnih prava, pravde, sloboda i sigurnosti, kao i politika tržišnog natjecanja ostaju od ključnog interesa za Uniju prije članstva Hrvatske - rekao je Van Rompuy, izrazivši očekivanje da će proces ratifikacije hrvatskoga Pristupnog ugovora ići glatko kako bi Hrvatska postala punopravna članica u predviđenom roku, 1. srpnja 2013. godine.
I predsjednik hrvatske Vlade rekao je kako očekuje brzi ritam ratifikacije Pristupnog ugovora u državama članicama EU, ali je priznao da to također ovisi o brzini hrvatskog ispunjavanja kriterija. Milanović u Bruxellesu sudjeluje na summitu EU na kojem će se razgovarati o prevladanju financijske krize te o sklapanju ugovora između država Unije o ekonomsko-monetarnoj uniji, koordinaciji i stabilnosti, nekoj vrsti novoga fiskalnog ugovora.
Premijer Milanović sudjeluje u svojstvu “aktivnog promatrača”, a taj status Hrvatska ima u odnosima s Vijećem EU otkako je potpisala Pristupni ugovor. Milanović nema pravo glasa, ali ima mogućnost sudjelovati u raspravi. Novi ugovor o kojemu bi se trebale dogovoriti države članice EU predviđa sankcije za države koje se neće pridržavati strogih pravila proračunske discipline. Do ideje o ovakvom posebnom ugovoru došlo je nakon što je Velika Britanija odbila promjene postojećeg ugovora. Taj bi ugovor trebao važiti za sve države potpisnice, osim u slučaju sankcija koje će se primjenjivati samo na države eurozone.
Uz Veliku Britaniju još bi neke države mogle ostati izvan toga ugovora, a spominju se Mađarska i Češka. Kada uđe u Uniju, Hrvatska se formalno nema obvezu pridružiti tom ugovoru, ali mora nastavljati ispunjavati uvjete za ulazak u eurozonu, što je obvezno. Ipak, politički svi očekuju da bi Hrvatska, nakon ulaska u članstvo Europske Unije trebala zatražiti da se pridruži i tome. Premijer Zoran Milanović u Bruxellesu nije izravno ustvrdio hoće li se Hrvatska priključiti tom paktu, no dao je naslutiti da hoće, rekavši kako će Hrvatska primjenjivati stroga pravila o kojima se razgovara.
- Ono što u Hrvatskoj radimo s proračunom, što nije ni lijepo ni popularno, ali je nužno, to Europa radi na svojoj razini, dogovarajući ugovor “fiscal compact”, a svodi se na to da se fiskalni deficit i javni dug ograničavaju i da to postaje dio europskih ugovora.To je vrlo strogo pravilo. Mi ćemo ga, prije nego što nas se na to bude obvezivalo, primjenjivati u Hrvatskoj, a što će biti poslije, vidjet ćemo - izjavio je Milanović. Predsjednik hrvatske Vlade rekao je još da Hrvatska već ima zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji je dosta strog, te da je Vlada u prijedlogu okvira proračuna išla iznad toga standarda.
- Idemo najprije vidjeti što će se u Europi ispregovarati, jer je ovo neobičan tip ugovora, i to zbog protivljenja nekih država. Hrvatski premijer najavio je i mjere za poticanje zapošljavanja mladih, i to poreznim olakšicama te oslobađanjem poslodavaca od zdravstvenog doprinosa. Govoreći o rezanju deficita, hrvatski je premijer rekao kako u tome “nema sreće ako nema rasta”.
- Mi se borimo i za vrijeme i povjerenje ulagača, naš cilj nije rezanje deficita i smanjenje potrošnje, već samo privremeno sredstvo da postignemo rast da iz godine u godinu imamo više. Samo tako ovo ima smisla i samo tako možemo vraćati dugove i stvarati novu vrijednost do trenutka kada nam dugovi možda neće trebati - rekao je premijer Zoran Milanović. - Važno je da uspostavimo dobar sustav koji funkcionira jer Hrvatska je previše počivala na logici snalaženja - poručio je na kraju Milanović.
SD/eZd
Vezane vijesti
-
Ministar Šime Erlić uručio je u ponedjeljak, 3. lipnja 2024. godine u Mostaru ugovore u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Uručeno je 88 ugovora o financiranju projekata u ukupnoj vrijednosti 4,2 milijuna eura.
-
Nakon što se u našim krajevima pojavila u studenom 2023. godine, prizori polarne svjetlosti, ponovno su u petak, 10. svibnja bili vidljivi iz svih krajeva Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, pa i na kontinentu, od Zagreba do Vinkovaca, a vedro nebo nagradilo je sve one koji su je željeli fotografirati.
-
Spomenari, što su iz starijeg razdoblja, često su bili pisani krasopisom, a crteži rađeni u tušu, olovci, olovci u boji, temperi i akvarelu
-
U posljednja 24 sata zabilježen je 591 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.121
Izdvojeno
-
Topla čokolada jedan je od omiljenijih toplih napitaka diljem svijeta, posebno u hladnim zimskim mjesecima. Bogatog, kremastog okusa i intenzivnog mirisa čokolade, ovaj napitak pruža utjehu i toplinu te budi osjećaj nostalgije i zadovoljstva.
-
Evo još jedne Božićne humanitarne akcije kojoj je cilj prikupljanje sredstava i ostalih donacija Udruzi za pomoć ženi I djetetu ‘’Duga’’, koja u gradu Zadru djeluje od 1999. godine.
-
Predsjednika Republike Hrvatski birači će, osim u Hrvatskoj, moći birati i u inozemstvu, u 38 država, na 105 biračkih mjesta, što je u odnosu na izbore iz 2019., manje i država i biračkih mjesta, tada se glasovalo u 47 država, na 124 biračka mjesta.
-
Pročitajte dnevni horoskop i doznajte što vam za današnji dan predkazuju zvijezde
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.