Hrvatska je učinila pomak u procesuiranju ratnih zločina osnivanjem specijalnih sudskih odjela u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. No, potrebna je dodatna politička volja da bi se riješilo teško nasljeđe 90-ih i neprocesuiranih zločina. Poruka je to nevladinih udruga s okruglog stola o potrebi učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina.

"Unatoč pomacima, iza procesuiranja ratnih zločina u Hrvatskoj ostala su brojna otvorena pitanja, poput naknade civilnim žrtvama i osnivanja Fonda za civilne žrtve rata", upozorila je Vesna Teršelić iz Documente.

"Potrebna je dodatna politička volja, to je do sada više bilo vezano za proces europskih integracija, a trebalo bi konačno postati odgovornost prema državljanima i državljankama ove zemlje", smatra Teršelić. Jedan od apsurda su 72 slučaja u kojima su rođaci žrtava ratnog zločina izgubili spor s državom i pravo na odštetu. Umjesto toga, moraju platiti više od dva milijuna kuna parničnih troškova.

"Nažalost moram konstatirati da se ne mogu sjetiti nijedne presude domaćih sudova u kojoj je žrtvama dosuđen imovinsko-pravni zahtjev. No, također se ne mogu sjetiti nijedne presude međunarodnog kaznenog suda u kojoj je učinjeno isto", rekao je predsjednik Josipović. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić vjeruje da će Vlada naći rješenje.

"O tome može odlučiti samo onaj tko odlučuje o proračunu, dakle nadležno ministarstvo, odnosno Vlada RH." Kad je riječ o procesuiranju ratnih zločina, Josipović smatra da hrvatsko pravosuđe danas o njima profesionalno i nepristrano odlučuje. Lošim i štetnim smatra Zakon o ništetnosti, koji je, prema Bajićevim riječima, u praksi ugrozio suradnju tužiteljstava u regiji. Ali ne i prekinuo.

"Suradnja na temelju sporazuma državnih odvjetništava u regiji se i dalje nastavlja uobičajenim putevima, a to su dnevni kontakti i razmjena informacija u različitim predmetima ratnih zločina bez obzira na to vode li ih kolege iz Bosne, Srbije, Crne Gore ili Hrvatske", kaže Bajić. Jedan od načina da ta suradnja bude još učinkovitija, Josipović vidi u međunarodnom ugovoru sa Srbijom, a potom i s ostalima. Jer jedino privođenje počinitelja pravdi, zaključuje i šef delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren, jamac je trajnog mira i procesa pomirenja na ovim prostorima.