Istaknuto je da s neshvatljivom lakoćom ocijenjuje neka pitanja za koja kako kažu, nema analitička utemeljenja, a kako je pravi motiv rejting agencija interes vjerovnika da im zemlje dužnici vrate dugove.

"One su faktor koji krizu produbljuju i svojim ocjenama otežavaju položaj zemalja, što je vidljivo i u slučaju Hrvatske. Hrvatskoj će nakon ove ocjene biti još teže konsolidirati svoju ekonomiju. Radi svojih kratkoročnih interesa, bez i malo skrupula kritiziraju vlade zato što nisu osiromašile svoje građane. Iz rakursa interesa financijskih krugova ocijenjuju stanje nacionalne ekonomije u okviru svojih ideoloških zasada. Do stvarnog interesa naroda i običnih ljudi u krizi stalo im je kao do lanjskog snijega. Zapravo, pravo smeće modernog svijeta upravo su rejting agencije, kao instrumenti vanjskog upravljanja narodima", stoji u priopćenju Matice.

Ipak, napominju da u tom zlu ima i nešto dobroga, a to je pritisak na štedljivo ponašanje protiv rastrošnosti i rasipnosti.

"Međutim, smanjenje nepotrebnih rashoda jedna je stvar, a druga je zagovaranje udara na prijeko potrebne rashode jedne nacije kao što su plaće ljudi koji rade svoj posao. S&P ne locira mjesta stvarnih rasipnosti (broj lažnih branitelja, razbacivanje subvencijama, javna poduzeća, upotreba socijalnih davanja...) već to sve stavlja u istu metu kritike zajedno sa svijetom produktivnog rada, svijetom umirovljenika, s plaćama učitelja, medicinskih sestara..."

Što se tiče kritike na provođenje reformi u sustavima koji su neefikasni i fiskalno nesvrhoviti, iz Matice poručuju da je prigovor opravdan.

"Zašto reforme nisu provođene? Da bi netko mogao provoditi reforme, mora imati spremne kadrove, mora znati kako to činiti i mora biti vidljivo da ima jasan redoslijed poteza. Vidljivo je suprotno - sve to ova vlast nema. Ne može niti imati jer se za vlast punih osam godina nije pripremala. Umjesto provedbe reformi u cijelom javnom sektoru, od javnih poduzeća do obrazovanja, zdravstva, socijalnih izdataka, mirovinskog sustava, vlast je energiju trošila na bavljenje božićnicama i regresima. Umjesto usmjerenosti na reforme fokus cijelog društva bio je na štrajkovima i prosvjedima sindikata, svađama vlasti i poslodavaca, vlasti i zelenih, vlasti i restauratora, vlasti i ekonomsko-stručne javnosti, itd. itd.

Padu kreditnog rejtinga prethodio je zbog toga pad rejtinga kod vlastitih građana".

Naglašeno je i da su ministra financija Slavka Linića isključivost i nerazumnost doveli do toga da je izgubio potporu relevantnih sindikata, većine zaposlenika, građana, ali i financijskih krugova u svijetu.

"Doveo je do slike socijalno nestabilne zemlje u kojoj se događaju masovni štrajkovi i prosvjedi te time također negativno utjecao na kreditni rejting. Ostao je na potpori samo manjih i nerelevantnih sindikata s 30% članstva, dobio je božićnice i regrese koje ne mora vratiti. Dobio ih je kasno i očito bez utjecaja na kreditni rejting. Dobio ih je po cijenu kršenja međunarodnih standarda i po cijenu kompromitacije zemlje u važnom dijelu europske javnosti koja stara o temeljnim socijalnim i sindikalnim pravima. Tvrdoglavost koja se skupo plaća. U narodu postoji poslovica: škrtac plaća dva puta. Samo što ovdje neće plaćati škrtac već građani. Bahatost, ultimatumi i pritisci okrenuli su veliki broj građana protiv vlasti, a kreditni rejting nije sačuvan. To je znak neuspjeha ove politike", stoji u zaključku priopćenja Matice sindikata.