Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno odmah nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju, pokazuje pozitivan učinak tog događaja na percepciju rada Vlade, ali i stožerne stranke vladajuće koalicije, uz rast pozitivnog doživljaja i predsjednika Josipovića i Hrvatskog sabora. Je li ovaj pozitivni vjetar u jedra vladajućeg broda samo kratkoročni "poguranac" ili pokazatelj promjene trenda, ostaje nam za vidjeti već početkom kolovoza.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom srpnja bilježi preokret u izbornoj potpori i to prvi put od studenog prošle godine otkad traje pad potpore ovoj stranci. Tako je početkom srpnja SDP zabilježio izbor od 23,9 posto (prema prošlomjesečnih 23,9, ali i 28,5 iz istog mjeseca prošle godine). HDZ bilježi porast izbora od izbora za Europski parlament, što je nastavljeno i u razdoblju lokalnih izbora, ali i mjesec dana nakon drugog kruga kad je potpora dosegla 21,1 posto izbora (prema 20,8 iz lipnja, 19,5 iz svibnja, odnosno 18,7 iz lanjskog srpnja).

40 posto apstinenata, 25 posto ne zna za koga bi glasali

Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 7,5 posto (prema 8,8 iz lipnja, devet iz svibnja). Izborna kampanja za lokalne izbore, ali i promjena na stranačkom vrhu povećao je izbor HNS-a u posljednja četiri mjesečna istraživanja (u srpnju 4,4, lipnju 4,2, u svibnju 3,3, u travnju 2,8 posto, dok je u ožujku potpora bila rekordno niska i iznosila svega 2,6 posto). HSS je peti s izborom od 2,1 posto, a slijede HSP dr. Ante Starčević, HDSSB i HSP. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (25,3 posto), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40 posto ukupne populacije).

Josipović i dalje uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,1 posto izbora (prošli mjesec 41,3) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici je ministar financija Slavko Linić s izborom od 6,6 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 5,7; očigledno mu nije naškodila ustrajnost na fiskalizaciji na svim poljima). Izborna kampanja u Zagrebu i pobjeda povećali su izbor Milana Bandića za najpozitivnijeg hrvatskog političara sa svibanjskih 2,2 preko lipanjskih 5,1 na ovomjesečnih 6,4 posto. Njegov bivši stranački šef Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 4,2 posto, dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2,2 posto izbora na devetom mjestu. Dragutin Lesar je sada peti s izborom od 4,1 posto (prošli mjesec 5,4). Ovaj su mjesec dvije hrvatske političarke, vjerojatno na europskom valu, zabilježile porast izbora za najpozitivnije političke osobe u zemlji: Vesna Pusić s 3,3 posto izbora (prema prošlomjesečnih 2,9) i Jadranka Kosor s 2,5 posto (prema lipanjskih 1,2). Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Ruža Tomašić s 2,3 posto (prema lipanjskih 4,2) i Ivan Grubišić s 1,2 posto (prema prošlomjesečnih dva posto).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara pola godine drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,3 posto izbora (prema lipanjskih 30,5). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 19,2 posto izbora (prema 19 iz lipnja). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 14,6 prema 13,6 posto iz lipnja). Slavko Linić s izborom od 9,6 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader sa 7,6 posto, dok je bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić s 2,9 izbora na šestom mjestu. Vrlo mu je blizu Željko Kerum na sedmom mjestu s izborom od 2,5 posto. Među deset najnegativnijih domaćih političara još su Željko Jovanović, Ivo Josipović i Ruža Tomašić.

Ulazak u EU najvažnija tema za svakog drugog hrvatskog građanina

Prema istraživanju, ulazak u Europsku uniju najvažnija je tema u proteklih mjesec dana za svakog drugog hrvatskog građanina (najvažnija tema za 54,9 posto građana), što je djelomično utjecalo na promjenu percepcije i rada Vlade i SDP-a. Gospodarska kriza u zemlji, rast nezaposlenosti, štrajkovi i prosvjedi radnika s izborom od 13,8 posto je na drugom mjestu. Slijede dvije teme s izborom od pet do 10 posto: veliki vodni val u Slavoniji (8,5) i dolazak konkurencije HEP-u u ponudi struje (5,4). Pet je događaja s izborom između jedan i pet posto: prosvjed trgovaca s tržnica zbog fiskalizacije (4,4), lokalni izbori - drugi krug (2,4), otkazivanje dolaska Angele Merkel na proslavu ulaska u EU (1,3), slučaj tzv. "Zakona Perković" (1,1) i uspjesi hrvatskih sportaša na Mediteranskim igrama (jedan posto).

Vlada RH u svom osamnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 38,9 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 34,4 posto), dok Vladinu politiku ne podržava 43,9 posto građana (prema 50,5 posto iz lipnja) uz 17,2 posto neodlučnih. Tako je ovaj europski val zapljusnuo i obalu podrške Vladi RH, ali u usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 38,9 posto. Ovomjesečni pozitivan učinak europskog vala zabilježen je i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila puno čvršću dvojku i iznosi 2,49 (prema prošlomjesečnih 2,22), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,1.