Nacrt promjena Ustava ima pravnih slabosti i zato sam imao potrebu reagirati - tim je riječima predsjednik Republike Ivo Josipović u petak pojasnio zašto je, nakon što je već bila okončana javna rasprava, u Sabor uputio svoje "mišljenje" o ustavnim promjenama.

U njemu se Josipović kritički osvrće na niz noviteta koje bi se od 1. siječnja trebale naći u hrvatskom Ustavu: upozorava na nedorečenost odredbe o nezastarijevanju teških ubojstava, koja po njegovu mišljenju može postati predmetom manipulacije ako se preceznije ne uredi u samom Ustavu, te predlaže da se u Ustav unese i pojam životnih zajednica koje nisu brak.

No, iako ima ovlasti za sudjelovanje u ustavnim promjenama, primjedbe predsjednika Republike vladajuća većina nije uvažila. Zbog formalnih razloga: one su u Sabor stigle nakon što je javna rasprava već okončana.

- Želio sam vidjeti konačan nacrt Ustava, pa onda iznijeti svoje primjedbe. Svjestan sam da vladajuća koalicija traži dovoljno ruku u Saboru za izglasavanje Ustava i da zbog toga ne može uvrstiti moje prijedloge - kazao je Josipović.

Nije ga iznenadilo što se HDZ složio s njegovim primjedbama, ali je i priznao kako je očekivao da vladajući ipak razmotre ono na što je upozorio.

Josipovićev potez u parlamentarnim se krugovima tumači kao neizravna "packa" Pupovčevu SDSS-u, Glavaševu HDSSB-u, ali i samom premijeru Zoranu Milanoviću. Na traženje zastupnika SDSS-a u nacrt ustavnih promjena unesen je model po kojemu bi se ubuduće zakoni koji reguliraju prava nacionalnih manjina donosili po proceduri koja je propisana za Ustav. Tu mogućnost Josipović je nazvao opasnom jer vodi u "konstitucionalizaciju" zakona.

HDSSB se zauzeo za afirmaciju regionalizacije Hrvatske u Ustavu, no predsjednik Josipović tvrdi da regije ne mogu biti isto što i županije, te da nove pojmove u Ustavu treba precizno definirati kako ne bi nastao kaos.

Dio zastupnika vladajuće koalicije uvjeren je da se Josipović u raspravu o ustavnim promjenama namjerno uključio sa zakašnjenjem od nekoliko dana kako bi premijeru uputio neizravnu kritiku na neobično kratak rok za javnu raspravu o promjeni Ustava - isprva je bilo predviđeno tek šest dana, no na intervenciju Ustavnog suda taj je rok pomaknut na dva tjedna - ali i očitao lekciju zbog nedovoljno preciznih odredaba o ukidanju zastara za teška ubojstva. Upravo one teme zbog koje Milanović i mijenja hrvatski Ustav.

Slobodna Dalmacija