Ukrajina je u nedjelju proglasila mobilizaciju i od svjetskih čelnika zatražila "stvarne poteze" kako bi je zaštitili od agresivnog ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji, pak, ne pokazuje nikakve znake popuštanja.

"Ovo nije prijetnja, ovo je prava objava rata mojoj zemlji", kazao je u nedjelju premijer Arsenij Jacenjuk. 

Putin je u subotu dobio dopuštenje da za uporabu vojne sile kako bi zaštitio ruske građane u Ukrajini, ignorirajući pozive i upozorenja Zapada da ne intervenira u Ukrajini. 

Proruske snage su bez prolijevanja krvi već zauzele Krim, izolirani crnomorski poluotok na kojem živi većina ukrajinskih etničkih Rusa i gdje Moskva ima svoju pomorsku bazu u Sevastopolju. 

Ukrajinsko vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu naredilo je stavljanje oružanih snaga u punu borbenu pripravnost. Ukrajinsko ministarstvo obrane je dobilo naredbu da izvrši novačenje muških osoba do 40. godine starosti. Ukrajina još uvijek ima obavezno služenje vojnog roka za sve muškarce. 

Ruske snage pokušale su u nedjelju razoružati manje kontigente ukrajinske vojske preostale na Krimu. Neki ukrajinski zapovjednici su odbili predati oružje te su njihove baze u okruženju. Velika zabrinutost vlada i u istočnim dijelovima zemlje, gdje većina etničkih Ukrajinaca govori ruski kao materinji jezik. 

Ukrajina je u nedjelju od svjetskih čelnika zatražila "stvarne poteze" kojima će pomoći toj zemlji koja je, tvrde, na rubu katastrofe i koja ponašanje ruskoga predsjednika Vladimira Putina smatra objavom rata. 

"Bilo kakav pokušaj napada na vojna postrojenja izravna je vojna agresija na našu zemlju i odgovornima ćemo smatrati rusku vojsku i rusko vodstvo", rekao je vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov. 

Ukrajina je spremna braniti se od Rusije no zatražit će pomoć drugih zemalja ukoliko Rusija proširi svoje vojne aktivnosti, kazao je ukrajinski veleposlanik pri UN-u u nedjelju. "Pokazat ćemo da se možemo sami zaštititi, kao što je danas odlučeno u parlamentu, i pripremamo se da se obranimo", kazao je veleposlanik Jurij Sergejev za CNN. 

Svjetski analitičari ocijenjuju da se radi o najvećem sukobu Moskve i Zapada od razdoblja Hladnog rata. 

Američki državni tajnik John Kerry u nedjelju je osudio "nevjerojatni ruski čin agresije" na Ukrajinu i zaprijetio "vrlo ozbiljnim posljedicama" tog čina, uključujući i sankcije koje bi uveli SAD i ostale zemlje kako bi Rusiju gospodarski izolirali. 

"Naprosto se u 21. stoljeću ne ponašate po modelu iz 19. stoljeća, vršeći invaziju na drugu zemlje na temelju potpuno lažnog izgovora", kazao je Kerry u emisiji CBS-a "Face the Nation". Dodao je, međutim, da Rusija još uvijek ima na raspolaganju cijeli niz dobrih odluka koji mogu smanjiti napetosti. 

Odgovor Zapada dosad je bio simboličan u smislu prekida priprema za summit G8 u Sočiju i deklarativan u osudi ruskih poteza. Američki predsjednik Barack Obama sinoć je punih sat i pol telefonom razgovarao s Putinom, osudio rusku "vojnu intervenciju u ukrajinski teritorij", ali mu je on odgovorio da Rusija ima pravo zaštititi svoje interese. 

Britanija će prekinuti sudjelovanje u pripremama za sastanak skupine G8 u Sočiju jer je Rusija ugrozila suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, objavio je u nedjelju britanski ministar vanjskih poslova William Hague. 

Sjedinjene Države već su objavile da neće sudjelovati na tom pripremnom sastanku, a jedan izvor iz ureda francuskog predsjednika Francoisea Hollandea kaže kako neće ni Francuska. 

Glavni tajnik NATO-a upozorio je u nedjelju Moskvu da zaposjedanjem Krima ugrožava mir u Europi, no diplomati kažu kako je malo vjerojatno da će se savez usuglasiti oko velikih poteza kojima bi se Rusija dovela u red. 

Uoči hitnog sastanka veleposlanika NATO-a u nedjelju Anders Fogh Rasmussen upozorio je da bi ruske akcije mogle destabilizirati kontinent i da njezini potezi u Ukrajini predstavljaju kršenje načela Povelje UN-a i prijete miru i sigurnosti u Europi. 

Unatoč tim snažnim riječima diplomati kažu kako ne očekuju da će se NATO usuglasiti oko značajnijih mjera pritiska na Rusiju dok se Zapad trudi iznaći odgovor koji neće gurnuti regiju bliže vojnom sukobu. 

"Ne očekujte velike odluke", kaže jedan veleposlanik NATO-a. 

Drugi diplomat dodaje: "Mislim da moramo biti oprezni da ne pružimo ništa Rusiji što bi osnažilo prorusko raspoloženje na Krimu". 

Na kijevskom Trgu neovisnosti, gdje i dalje kampiraju ljudi koji su srušili Viktora Janukoviča, tisuće su u nedjelju demonstrirale protiv ruske vojske akcije uz natpise "Putine, miči ruke s Ukrajine". 

The New York Times u međuvremenu piše da se nove ukrajinske vlasti moraju suočiti s neugodnom činjenicom da njihove vojne snage nisu dovoljno jake, opremljene i uvježbane da preuzmu kontrolu nad Krimom kad ga pod svoju kontrolu stavi ruska vojska. 

Ukrajinska vojska u toj autonomnoj regiji ima samo lako naoružanu brigadu od oko 3,500 vojnika koji imaju topnišvo ali nemaju na raspolaganju tenkove. U bazi pokraj Belbeka je i jedna eskadrila lovaca Su-27, kaže stručnjak za rusku vojsku pri Royal United Services Institute u Londonu Igor Sutjagin. Viši dužnosnik NATO-a također je rekao da je mala ukrajinska flota blokirana ruskim brodovima. 

Rusko zauzimanje Krima prošlo je relativno lako jer je ukrajinska vojska pazila da ne nasjedne na provokacije i tako ponudi opravdanje za eventualnu širu vojnu akciju, a nije pomoglo ni to što se godinama na čelu ukrajinskih vojnih snaga smjenjuju visoki vojni časnici ovisno o političkom stanju u zemlji. 

Ukrajinska vojska nema ni planove za scenarij vraćanja teritorija na Krimu nakon što ga zauzmu Rusi, tvrdi Sutjagin, koji kaže da je malo vjerojatno da će Rusi i pokušati intervenirati na bilo kojem drugom dijelu ukrajinskog teritorija. 

Ukrajina je u nedjelju objavila da deset ratnih brodova ukrajinske mornarice nije isplovilo iz krimske luke Sevastopolja nego je ostalo lojalno vladi u Kijevu. 

Lojalan, međutim, nije ostao novi zapovjednik ukrajinske mornarice admiral Denis Berezovski. Tek što je u subotu imenovan zapovjednikom, u nedjelju je promijenio stranu i prisegnuo na lojalnost proruskoj upravi Krima.